Haradinaj: Četiri generacije moje obitelji bili su katolici
Moj identitet nije religija, pa četiri generacije moje obitelji bile su katolici
Skosovskim premijerom Ramushom Haradinajem uvijek rado razgovaram. Bez obzira na to bio običan građanin ili na državnoj funkciji, kao što je sada, ponaša se uvijek isto, srdačno i prijateljski. Posljednji put kada smo razgovarali prije tri godine, još nije bio na funkciji premijera, upitao me je: “Hassane, pijete li vi? Pitam jer ja poštujem sve religije. Ako pijete, imam fenomenalnu rakiju i želio bih da je probamo nakon razgovora. A ako ne pijete, to će biti velika šteta za vas.” Nakon što sam probao čašicu rakije i pohvalio je, poklonio mi je jednu litru kazavši da je ponesem svojim Zagrepčanima da je probaju. Iako su prošle tri godine od toga, premijer Kosova Ramush Haradinaj nije to zaboravio, već me uz smiješak i srdačan pozdrav dočekao kazavši kako i ovoga puta ima za mene poklon koji ću morati probati, ali, naravno, nakon intervjua. – U velikoj sam gužvi i nećete se ljutiti ako ću vam dati nešto manje vremena za intervju nego što smo se dogovorili. Vjerujte mi, da niste iz moje drage Hrvatske, ja bih vam se ispričao i odgodio intervju. Evo vidite, hrvatska je zastava uvijek tu – govori premijer Haradinaj pokazujući na hrvatsku zastavu pokraj kosovske na stoliću u uredu gdje smo razgovarali.
Ne vjerujem u novi rat
Na početku razgovora Haradinaja smo upitali zašto se protivi ideji kosovskog predsjednika Hashima Thaçija o razgraničenju, odnosno razmjeni teritorija sa Srbijom. – Predsjednik Hashim Thaçi i ja imamo zajednički cilj – čuvati integritet, suverenitet i neovisnost Kosova, teritorijalne granice i mir u našoj zemlji. Jasno sam rekao da nisam za podjelu teritorija i ne želim nikakve eksperimente s našom krvavo stvorenom državom. Opasno je govoriti o granicama i promjeni teritorija u našoj regiji. Ja sam suštinski protiv te ideje oko igranja s granicama. Nema savršene granice da bi svi bili zadovoljni. Mišljenja sam da bi razgraničenje dovelo u pitanje našu neovisnost i teritorijalni integritet. Sa Srbijom možemo samo pregovarati o međusobnom priznanju, ali nikako o razgraničenju ili razmjeni teritorija – odrješit je Haradinaj, napominjući kako neće niti nikakvih kompromisa i ustupaka sa Srbijom za normalizaciju odnosa. – Za nas je već kompromis što moramo pregovarati sa Srbima i zaobilaziti bolno vrijeme rata u kojem su nad Kosovarima izvršeni zločini – ubijali su nas, silovali naše žene, uništili nam gospodarstvo... Poslije svega toga za nas je kompromis da
nastavak s prethodne stranice >> uspostavimo političke odnose, razgovaramo i međusobno se priznamo. Spremni smo za pakt mira sa Srbijom jer moramo imati tu viziju da u budućnosti bude mir između naših naroda na ovim balkanskim prostorima – kaže kosovski premijer, dodajući kako se ne obazire previše na srpske provokacije koje dolaze iz Beograda. – Bez obzira na stalne srpske provokacije, ne vjerujem da će doći do ikakvih sukoba i ratova jer mi radimo svoj posao i gradimo našu državu i njezine institucije. Cilj nam je živjeti u miru sa svim susjedima i nikada nećemo izazivati sukobe ni ratove. Nama je danas prioritet postići dogovor i sporazum o miru sa Srbijom. Sve probleme s Crnom Gorom, Makedonijom i Albanijom smo riješili, cilj nam je to postići i sa Srbijom, nakon čega možemo pripremati članstvo u EU. Osim u EU, cilj nam je ući i u NATO. Sve što radimo, radimo u interesu naše države i naroda i nećemo popustiti u bilo čemu što bi ugrozilo naš integritet i suverenitet. A provokacije koje Aleksandar Vučić i njegovi ministri tu i tamo dižu, kao nakon posjeta našeg predsjednika Gazivodi, to nas ne zanima i ne želimo na to gubiti vrijeme. Bolje da predsjednik Srbije istinski radi na približavanju EU, a ne da vara svoj narod i stalno dobiva političke bodove na dizanju tenzija na Kosovu – analizira srbijanskog šefa države Haradinaj, poručujući mu da mora živjeti u realnosti, a ta realnost danas je neovisnost Kosova. – Kosovo je neovisna država koju je priznalo više od 120 država svijeta. Mi nastavljamo svoj put da postanemo članica EU i to je sve na čemu sada radimo. Ono što Vučić radi, to je njegov problem. Mi gradimo svoju državu. Sudbina Kosova danas je u našim rukama i mi odlučujemo o svojoj budućnosti i sudbini, i nitko drugi kao što je to bilo u prošlosti. Narod ovdje živi u miru, a ove tenzije su politička retorika i to neće utjecati na bilo što da pridonese nekim sukobima – uvjeren je premijer Haradinaj koji negira bilo kakve strane pritiske na kosovsku vladu glede dogovora sa Srbijom. svaka druga neovisna država na svijetu. Sve što je unutar granica Kosova to je kosovsko. Pa nećemo, za Boga miloga, tražiti nešto u Hrvatskoj, Srbiji ili u Makedoniji – naglasio je Haradinaj koji je, na burnu reakciju koja je došla iz Srbije glede osnivanja vojske Kosova, samo odmahnuo rukom. – Ne znam zašto Srbi za svaku sitnicu dižu tenzije. Osnivanje kosovske vojske jedan je normalan proces koji traje 20 godina, od 1999. godine. Mi imamo naše snage. Naša vojska je sada obučena po standardima NATO-a i od NATO-a. To su multietničke snage u čijim redovima se nalaze i Srbi. Za tu odluku imamo potporu, a ne pritisak međunarodne zajednice. Na nas nema nikakvih pritisaka, ali konzultiramo se sa svim članicama NATO-a i to je nezaustavljiv proces. To je normalna procedura. Svaka država mora imati svoju vojsku. Ne vidim zašto dižu paniku u Srbiji. To će biti obrambene, a ne jurišne snage Kosova. Njihov cilj i zadatak bit će čuvanje integriteta i suvereniteta Kosova, a ne okupacija i otimanje teritorija drugim državama – objasnio je Haradinaj koji napominje kako je njemu slobodno i sigurno Kosovo prioritet, zbog čega je vlada Kosova donijela najrigorozniji Ne znam zašto Srbi za svaku sitnicu dižu tenzije. Osnivanje kosovske vojske je normalan proces koji traje 20 godina. Ali nas te izjave ne zanimaju i ne želimo na to gubiti vrijeme zakon o kažnjavanju povratnika džihadista s ratišta koji su se borili na strani ISIL-a i Al-Qa’ide u Siriji i Iraku.
Sukob s Erdoğanom
– Istina, Kosovo je jedina zemlja koja je donijela strogi zakon glede povratnika džihadista s ratišta. Nismo izbjegli svoju odgovornost, već smo je preuzeli. Mi moramo osigurati sigurnost svim našim građanima. Zemlja smo koja cilja u članstvo u EU i NATO-u i dio smo koalicije protiv terorizma. Ne samo da smo preuzeli obavezu u našoj zemlji nego smo pomogli i partnerima u razmjeni informacija o teroristima i njihovu identitetu i kretanju. Za Kosovo se ne treba nitko brinuti da će se dogoditi bilo kakvi teroristički napad jer, vjerujte, mi smo sposobni brinuti se za svoju sigurnost, a ujedno pomažemo i regiju i druge zemlje. Haradinaj je beskompromisno i ekspresno smijenio i svoja dva prijatelja i suradnika – ministra unutarnjih poslova Flamura Sefaja i ravnatelja tajne službe Dritona Gashija. Smijenio ih je nakon uhićenja i izručenja Turskoj šestorice turskih državljana zaposlenih u Koledžu “Mehmet Akif” na Kosovu. Oni su uhićeni zbog povezanosti sa školama koje financira pokret Fethullaha Gülena kojeg Ankara okrivljuje za neuspjeli pokušaj državnog udara 15. srpnja 2016. i smatra terorističkom organizacijom. Nakon Haradinajeve reakcije, turski predsjednik Tayyip Erdoğan žestoko je napao kosovskog premijera optuživši ga da štiti one koji su izveli državni udar, i poručivši da će to skupo platiti, jer radi u interesu Amerikanaca koji su ga postavili i kontroliraju ga. Isto tako, gotovo svi mediji koji su pod utjecajem Erdoğana napali su kosovskog premijera ne birajući ni sredstva ni način kako će ga kompromitirati i omalovažavati. Turski su mediji krenuli su u opći napad i blaćenje Haradinaja predstavljajući ga kao čovjeka koji pije alkohol, negira da je musliman i prekomjerno troši novac, te je prava pijanica. Jedan turski list je išao posebno nisko i uvredljivo, te je, pišući biografiju Haradinaja, napisao kako je, prije nego je došao na Kosovo sa Zapada, bio tjelohranitelj u jednoj diskoteci, a zatim tijekom rata i jedan od glavnih zapovjednika OVK, podsjećajući kako je izvjesno vrijeme proveo u Haaškom tribunalu gdje je oslobođen optužnice da je tijekom rata činio zločine nad Srbima i drugim nealbanskim stanovništvom na Kosovu. – Ne zanima me što pišu turski mediji, a nakon cijelog incidenta razgovarao sam i s Erdoğanom. Samo sam poštivao Ustav i zakon Republike Kosovo. U takvim situacijama ne postoje nikakvi kompromisi. Ima nekih situacija kada ne znamo kako stojimo i onda tu nema mjesta za kompromis. Ja moram čuvati zakone i Ustav Kosova koji tada dvoje mojih kolega nije poštovalo – direktora obavještajne službe i ministra unutarnjih poslova. To je bila moja dobra odluka i samo sam želio zaštititi ustavni poredak Kosova i ne podleći nikakvim pritiscima koji su dolazili izvana, pa makar i iz prijateljskih zemalja. A što se tiče napada na mene kako nisam pravi musliman i da pijem alkohol – poručujem im da sam ja prije svega Albanac. Moj identitet nije religija.
Suštinski sam protiv ideje o igranju s granicama. Novo razgraničenje dovelo bi u pitanje naš teritorijalni integritet
Albanci su stari narod koji je živio i kršćanski. Ja nikom ništa ne dugujem osim samom sebi ono što jesam i kako se osjećam. Bio sam u džamiji, ali ne zbog vjere. Idem u džamiju da posjetim imame za Bajram, ali ne kao vjernik, već kao predstavnik politike – govori premijer Haradinaj, ponavljajući tezu da su Albanci bili religiozni samo u doba Osmanskog Carstva kad im je religija i nametnuta.
Nisam opterećen vjerom
Već prije u nekoliko je navrata Haradinaj govorio kako su četiri generacije njegove obitelji bili Albanci katolici, a on sam rođen je kao musliman, a ni sam ne zna zašto je musliman. Između ostalog, kazao je kako nikada u životu nije posjetio džamiju radi molitve i jedino što ga povezuje s muslimanima je ime, a i ono ne govori tome u prilog jer mnoga albanska imena su sekularna, podrijetlom od katolika Albanaca, starih Ilira. Haradinaj je uvijek govorio kako je vjera za Albance bila pogled na život samo tijekom osmanlijske vladavine, kada su Kosovom upravljali Osmanlije, nekadašnji Turci. I samo tijekom tog razdoblja su se kratko držali vjere, ali ona nije nikad postala prioritet ili glavna stvar u njihovim životima. – Ono sve što sam govorio o religiji, govorio sam i ponavljam – nisam opterećen vjerom i prvo sam Albanac. Poštujem svaku vjeru i naciju. Danas, kao premijera Kosova, moj je prioritet samo moja zemlja. Naša je vlada pred velikim izazovom jer je zemlja u teškoj ekonomskoj situaciji, s velikim problemom nezaposlenosti. Kao premijer nisam zadovoljan tempom rada. Naša mladost traži posao i moraju, nažalost, napustiti zemlju jer nemaju perspektivu ni posao. Ne izbjegavam odgovornost jer je ona, kao premijeru, na meni. Ali ja to ne mogu promijeniti preko noći – kaže Haradinaj čija je velika želja ponovno posjetiti Hrvatsku. – Uvijek mi je velika čast posjetiti Hrvatsku i to ću učiniti što prije. Bio sam počašćen prisustvovati summitu u Dubrovniku koji je nedavno organizirao hrvatski premijer Andrej Plenković. Tu sam imao bilateralne razgovore s Plenkovićem i koristim svaku priliku kada se nađemo na istim skupovima da razmijenimo mišljenje i razgovaramo. Drago mi je što premijer Plenković, kao i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, imaju jasan i čvrst stav glede rješavanja problema Kosova sa Srbijom. Osim toga rade jako dobar posao za čitavu regiju, što izuzetno cijenim i poštujem. Pozvao sam premijera Plenkovića u službeni posjet Kosovu gdje bismo održali bilateralni sastanak na kojem bismo razgovarali o svemu što je do sada postignuto i što se još više i bolje može postići na sigurnosnom, političkom, gospodarskom, ali i kulturnim odnosima. A onda na svemu tome da planiramo budućnost – kaže Haradinaj koji žali što se ne čuje često s generalom Antom Gotovinom. – Zbog naših velikih obaveza u zadnje vrijeme rijetko se čujem s generalom Gotovinom. On mi je bio i ostat će prijatelj cijeli život. Zajedno smo sve prošli. Imamo isto razmišljanje – ističe Haradinaj, upućujući generalu Gotovini veliki pozdrav te se osvrnuo na svoja uhićenja na temelju srpske tjeralice svaki puta kada bi napustio Kosovo. – Ne znam stvarno gdje i kada i zbog čega će me zaustaviti, ali ja sam sada premijer i imam drukčiji tretman i možda će me sada pustiti na miru neko vrijeme... ali nikad se ne zna – kaže kroz smijeh.
Nismo voljeli Tita
– Moram vam reći da su moji kolege iz sportske redakcije bili iskreno razočarani kada ste rekli da ste navijač Partizana jer su bili uvjereni da ste strastven navijač Dinama ili možda Hajduka – rekao sam mu. – Za Partizan sam navijao kad je tamo igrao Fadil Vokrri i nisam bio toliko strastven navijač i član Grobara kako to su prenijeli srpski mediji. Moram vam otkriti jednu tajnu. Kad smo bili djeca, navijali smo za Crvenu zvezdu, ali samo zato što su imali albanske boje. Tada nismo na stadione smjeli nositi albanske zastave. Dolazim iz obitelji koja je stvarno prošla sve i svašta. Nismo imali najbolji život u Jugoslaviji. Moja obitelj, iskreno vam kažem, sa Srbima nije bila u najboljim odnosima za vrijeme Jugoslavije niti smo se osjećali kao Jugoslaveni, već i tada kao Albanci. Nismo voljeli Tita. I tada smo bili po političkim zatvorima. Pa zna se da je jedan iz moje obitelji Haradinaj služio 11 godina u Požarevcu u samici – govorio Haradinaj koji rijetko u javnosti govori o svom privatnom i intimnom životu. Ramush Haradinaj u je braku s atraktivnom reporterkom Radio Televizije Kosova Anitom Muqaj Haradinaj, s kojom ima troje djece, dva sina i kćer. Da za Haradinaja vjera nije presudna i njegov moto života, dokazuju i obiteljske slike, koje Anita često objavljuje na Instagramu, na kojima obitelj Haradinaj uz božićno drvce čestita Božić svojim prijateljima. Ono što je interesantno da gotovo svi srpski mediji prate Instagram-profil Anite Muqaj Haradinaj i od toga uvijek slože sapunice s obzirom na to da je njezin profil vrlo bogat fotografijama kojima predstavlja njihove dnevne aktivnosti, izlete, proslave, putovanja, ljetovanja .... Na kraju smo premijera Ramusha Haradinaja upitali želi li se kandidirati za još jedan mandat. – Ja ne idem nikamo odavde. Sjedit ću na toj fotelji i ne kanim otići. Odatle idem ili u mirovinu ili na groblje – kaže kroz smijeh. Na kraju nas je, kako je i obećao, počastio ljutom kosovskom rakijom.
Glede napada na mene da nisam pravi musliman i da pijem alkohol, poručujem im da sam ja najprije Albanac. Bio sam u džamiji, ali ne zbog vjere, već kao predstavnik politike