Samostan osnovao P. Krešimir IV., srušili ga Mlečani, zatvorili Francuzi
Glagoljicom se pisalo u Moravskoj, Češkoj, Panoniji, Bugarskoj, Makedoniji, Bosni i Hrvatskoj. No u 12. st. ona je nestala iz svih zemalja osim Hrvatske
Mjesec hrvatske knjige koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenoga i ove će godine biti prigodno obilježen u gradu Biogradu. U biogradskoj Gradskoj knjižnici upriličeno je prvo od događanja koja će se tijekom Mjeseca knjige održavati u ovom prostoru. Ravnateljica knjižnice Jelka Sipina istaknula je kako je ovogodišnja manifestacija posvećena baštini.
– Poznato je da je glagoljica najveća posebnost hrvatske nematerijalne baštine. Stoga je Gradska knjižnica Biograd u suradnji s Udrugom glagoljaša iz Zadra upriličila predavanje o glagoljici u biogradskom kraju, s predavačima koji su vrsni poznavatelji ove tematike, ocem Jozom Milanovićem iz samostana Ćokovac na otoku Pašmanu i Draženkom Samardžićem, ravnateljem biogradskog Zavičajnog muzeja – rekla je Sipina.
Govoreći o glagoljaštvu kod benediktinaca biogradskog kraja, predavači su istaknuli kako je Grad Biograd ali i njegovo šire područje važno za benediktince, jer već sredinom 10. stoljeća u gradu je osnovana Biogradska biskupija. Kralj Petar Krešimir IV. 1059. osnovao je benediktinski samostan, a postojao je muški samostan sv. Ivana i ženski sv. Tome. Uspješno su djelovali sve do 1126. god, kada ih do temelja ruši Venecija. Benediktinci se potom sele u samostan Sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac gdje nastavljaju s plodnim radom sve do 1808. kada ga zatvara fran- cuska uprava. Samostan je imao slavnu pismohranu, skriptorij, a vrijedni rukopisi na pergameni i drugim materijalima čuvaju se u Državnom zadarskom arhivu, kao i drugi brojni rukopisi i misali koji se danas nalaze u knjižnicama svjetskih metropola. Glagoljica i slavensko bogoslužje ukorijenili su se u Moravskoj, Češkoj, Panoniji, Bugarskoj, Makedoniji, Bosni i Hrvatskoj. No u 12. stoljeću ona je nestala iz spomenutih zemalja osim Hrvatske.
Danas u Zadru u sklopu izložbe Stalne crkvene umjetnosti postoji glagoljaški kutak, a na otočiću Školjiću u franjevačkom samostanu postoji glagoljička zbirka rukopisa i tiskanih liturgijskih knjiga. U Osnovnoj školi Sv. Filip i Jakov već godinama djeluje mala škola glagoljice. Prije nekoliko godina osnovana je na području županije i Udruga glagoljaša.