Referenduma neće biti jer Obersnel nije bio grub!

Prema Zakonu o referendumu organizatori inicijativa “dokazuju” da imaju potpise 10 % birača, pa ne stoji njihova tvrdnja da oni odlučuju je li prikupljen dovoljan broj potpisa, a da Hrvatski sabor provjerava točnost tog podatka, proizlazi i iz ranije odluke Ustavnog suda. Uzgred, taj se broj od 2011. do broja potrebnog za aktualne inicijative smanjio za čak 81.904 glasa na 374.470 glasova. Ali, malo Vojko Obersnel i ostali lokalni šerifi koji su si dali za pravo uskratiti biračima mogućnost izjašnjavanja o referendumskoj inicijativi, pa malo Lovro Kuščević s provjerom potpisa, i to se pokazalo taman dovoljnim protiv referenduma. Možda bi inicijativa “Narod odlučuje” i uz Kuščevićeve kriterije dobila još i tih 3290 potpisa da nije bilo opstrukcije. I, pokazalo se presudnim to što je bezakonje šerifa bilo tako dobro odmjereno taman da za većinu ustavnih sudaca – osim Miroslava Šumanovića – još ne predstavlja “grubo kršenje pravila demokratske procedure” te ne “dokida ili ozbiljno narušava” pravo građana na referendumsko izjašnjavanje. U protivnom, Ustavni sud bi iznimno, kako je zaključeno

Pokazalo se presudnim to što je bezakonje lokalnih šerifa bilo tako dobro odmjereno taman da za većinu ustavnih sudaca još ne predstavlja “grubo kršenje demokratske procedure”

u lipnju, intervenirao i u predreferendumskoj fazi, ali samo ako druga sredstva nisu učinkovita. Dakle, sve i da Hrvatski sabor prepusti Ustavnom sudu odluku o tomu jesu li ispunjeni uvjeti za održavanje referenduma kao i 2014. u povodu inicijative “U ime obitelji”, ili slučaj dospije do Ustavnog suda iza sudske procedure protiv saborskog zaključka o tomu da inicijative nisu skupile 10 % glasova birača, pitanje je bi li se ustavni suci uopće upuštali u ocjenu kriterija i predreferendumske procedure. Odnosno, bi li za Ustavni sud i dalje bila premala količina bezakonja i kad bi se već evidentiranom, pribrojila i eventualna Kuščevićeva samovolja, kao i utvrđena misteriozna razlika od čak 56 potpisnih knjiga 7. rujna kad su otvorene zapečaćene kutije, u odnosu na broj koji se navodi u zapisniku o primopredaji u Hrvatskom saboru 13. i 20. lipnja! I to 34 knjige s potpisima, te 22 prazne. Ako se pojavila 21 knjiga s potpisima, a 13 ih je nestalo, iako ih je dakle osam viška, tko može jamčiti da još neke knjige nisu nestale, te se pojavio isti broj novih. I, može li zbog tih sumnji i rezultat provjere biti relevantan. U Hrvatskom saboru potpisniku ovih redaka jučer je na upit potvrđeno da je utvrđeni broj potpisnih knjiga kod primopredaje potpisa rezultat zajedničkog brojanja saborskog povjerenstva i predstavnika inicijativa. Uz to, ako su uvjeti u APIS IT-u stvarno bili sterilni i Povjerenstvo je bilo vezano čuvanjem tajne, kako je 15. rujna Kuščevićev pomoćnik Mladen Nakić mogao reći kako ima indicija da su na referendumima glasovale bebe i mrtvi. Je li Nakić vidovit ili je netko odao tajnu koju se obvezao čuvati. Ministar Kuščević rekao je kako je broj nevaljanih potpisa od 9 do 11,5 % uobičajen. Potpise za prethodne referendume kontrolirao je Državni zavod za statistiku koji je kod referenduma o ćirilici na uzorku od 40.118 potpisa pronašao 3,7 % nevaljanih, na outsourcingu 7,9 % i na referendumu za autoceste 6% nevaljanih potpisa u uzorku. S tim da su provjere rađene “na način da su se uspoređivali ime i prezime i OIB (ili MBG) na potpisnom listu, pri čemu su ispravnim potpisima smatrani oni potpisi kod kojih su se ta dva podatka poklapala”. Kuščević je sada uveo puno strože kriterije, čak i od onih za referendum o Zakonu o radu 2010. kad je utvrđeno 11,4 % nevaljanih potpisa (samo nečitkih, što god to je, imena i prezimena 9482). I tada su za provjeru više od 800.000 potpisa zaduženi MUP i MU, što su oni i odradili također u roku od mjesec i pol, dok je danas to navodno neizvedivo pa je stoga povjereno APIS IT-u, ali za naknadu od milijun kuna. Uz to što je trebalo provesti i edukaciju njihovih operatera. Zašto je trebalo mijenjati izvršitelja provjere i provjereni standard afirmiran i kroz odluke Ustavnog suda: “budući da je stručno tijelo (Državni zavod za statistiku) provelo odgovarajući postupak...”? Je li opravdano mijenjane kriterija ovisno o stavu vladajućih prema referendumu te mogućnosti osporavanja potrebnog broja potpisa? Ustavni se sud dosad nije time bavio. Ali, tumačio je kako interpretativne metode moraju pridonositi razvitku demokratskog društva utemeljenog na vladavini prava, a osobito na načelima pravne sigurnosti, predvidljivosti i izvjesnosti, te zaštiti ustavnih prava. Imajući u vidu i da prema članku 1. Ustava vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, te je narod ostvaruje i neposrednim odlučivanjem.