Završen politički hod Angele Merkel
Ja snosim odgovornost za sve, i za naše uspjehe, ali i za promašaje, rekla je jučer vidno razočarana kancelarka Merkel
Neću se natjecati za reizbor na čelu stranke na CDU-ovoj konvenciji u prosincu, spremna sam odraditi mandat kancelarke do kraja i nakon toga se više neću kandidirati za tu funkciju, niti ću se ikad više natjecati za bilo kakvu političku poziciju - objavila je njemačka kancelarka Angela Merkel jučer na press konferenciji u Berlinu, dan nakon što su i izbori u saveznoj pokrajini Hessen pokazali da njezina stranka masovno gubi birače.
Iako želi odraditi mandat kancelarke do kraja, Merkel je uvijek zastupala stav da kancelar(ka) Njemačke mora biti predsjednik(ca) najjače stranke, pa se sada neminovno otvara, barem za nagađanja, i pitanje hoće li Merkel izdržati ovaj kancelarski mandat do kraja ili će izbor novog čelnika ili čelnice CDU-a, uz mogući izlazak SPD-a iz aktualne vladajuće koalicije, potaknuti izvanredne izbore u Njemačkoj, možda već u proljeće 2019. godine.
– Imam snažan dojam da je došlo vrijeme za otvaranje novog poglavlja – rekla je Merkel na jučerašnjoj press konferenciji u sjedištu CDU-a, stranke na čijem je čelu posljednjih 18 godina, što je era koja prestaje u prvom tjednu prosinca. Tada se, naime, održava CDU-ova konvencija na kojoj se bira Merkeličin nasljednik ili nasljednica, a odmah jučer počele su se isticati kandidature za to mjesto.
Troje kandidata počelo je odmah stršati: glavna tajnica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer, ministar zdravstva u Merkeličinoj vladi i pripadnik desne struje unutar CDU-a Jens Spahn, te bivši šef kluba zastupnika CDU-a u Bundestagu Friedrich Merz.
Gospođa Kramp-Karrenabuer, koju mnogi zovu jednostavno AKK, bliska je Angeli Merkel i percipirana je kao potencijalni Merkeličin odabir. Spahn je istaknuti kritičar kancelarkine migrantske politike, koja je u srži svih CDU-ovih problema s bježanjem birača, posebno onih koji bježe prema AfD-u. A Merz je ugledan u stranci, premda je izvan politike već devet godina, otkako se s političke prebacio na poslovnu karijeru.
Strukturni problem
Spekulira se s još imena, a i sama Angela Merkel je prošloga tjedna u jednom radijskom intervjuu kao potencijalne kandidate za šefa CDU-a spomenula imena četiri CDU-ova premijera saveznih pokrajina, te još i Ralpha Brinkhausa, koji je nedavno izabran za predsjednika kluba zastupnika CDU-a u Bundestagu, što je također bilo percipirano kao udarac za Merkel.
Jučer je priznala da je predizborna kampanja u pokrajini Hessen bila opterećena nezadovoljstvom javnosti prema njezinoj vladi u Berlinu, u kojoj se od ljeta događaju vidljivi sukobi između dviju sestrinskih demokršćanskih stranaka CDU i CSU. Socijaldemokrati iz SPD-a, manjinski partner u vladajućoj koaliciji, u još su većem rasulu jer izbori pokazuju da njihovi birači bježe od njih još više nego od CDU-a i CSU-a.
Merkel sada poručuje da će joj napuštanje dužnosti predsjednice CDU-a pomoći da se koncentrira na vladu i dobro upravljanje državom jer je dojam koji vlada posljednjih mjeseci ostavlja na birače jednostavno “neprihvatljiv”.
– Ja snosim odgovornost za sve, i za naše uspjehe, ali i za promašaje – rekla je Merkel.
Odmah preksinoć, po zatvaranju birališta u pokrajini Hessen, Jens Spahn je bacio rukavicu u lice predsjednici CDU-a (tada još čvrstoj, ali jutros kasnije, od jučer, odlazećoj) rekavši da konvencija stranke u prosincu treba pronaći način kako povratiti staru snagu. CDU u anketama na nacionalnoj razini osvaja 24 posto, a prije pet godina osvajala je 41,5 posto.
– To nije mali pad, to je strukturni problem – rekao je Spahn.
Doris Pack, bivša CDU-ova zastupnica u Europskom parlamentu koja je i sada jedna od stranačkih delegatkinja na izbornoj CDU-ovoj konvenciji od 6. do 8. prosinca, u razgovoru za Večernji list jučer je prognozirala da neće doći do prijevremenih izbora te da
zamisao Angele Merkel, prema kojoj CDU bira novog čelnika ili čelnicu, a ona ostaje na mjestu kancelarke do kraja mandata, može funkcionirati.
– Tko bi želio prijevremene izbore? Čak i SPD ima interes da vladajuća koalicija nastavi s radom. Pa Merkel može ostati i kao kancelarka manjinske vlade – kaže Pack, a na pitanje ne bi li novi čelnik CDU-a mogao u jednom trenutku tražiti nove izbore kako bi preuzeo ured saveznog kancelara, naša sugovornica odgovara: – Ne, ne, ne, pa nećemo se sada međusobno pobiti…
Doris Pack je inače bliska glavnoj tajnici CDU-a Annegreti Kramp-Karrenbauer, dolaze iz iste savezne države (Saarska) i dijele istu stranačku bazu, pa stoga vjeruje da bi AKK bila “prava osoba” jer “CDU ima problema zbog toga što birači misle da odustajemo od nekih vrijednosti, a AKK zna slušati ljude i dati im odgovore na njihovu zabrinutost”. No, s njezinom ocjenom da je čak i SPD-u u interesu ostanak u vladajućoj koaliciji ne slažu se mnogi, i među članovima SPD-a, i među analitičarima i komentatorima njemačke političke scene.
Jedan dio SPD-a svjestan je da im birači masovno bježe jer imaju dojam da stranka statira u vladajućoj koaliciji, i taj dio SPD-a zagovara izlazak iz vlasti i povratak oporbenoj ulozi, koja će privući natrag birače.
Presedan u Njemačkoj
Josip Juratović, SPD-ov zastupnik u Bundestagu, priznaje da je SPD u najgoroj poziciji.
– SDP duplo gubi: gubio je na jednoj strani one koji su bili protiv velike koalicije, a u slučaju da bude prijevremenih izbora gubit će na drugoj strani one koji su bili za veliku koaliciju. Prijevremeni izbori ne odgovaraju manje-više nikome, ni Merkel ni Andrei Nahles (predsjednici SPD-a), ali ovako kako je bilo do sada, to više tako ne ide – kaže Juratović. Ponajprije misli na “to što je Merkel dozvolila Seehoferu”, predsjedniku CSU-a koji je s mjesta ministra unutarnjih poslova vodio kampanju za izbore u Bavarskoj tako što se konfrontirao s ostatkom vladajuće koalicije.
– SPD mora povući crvenu crtu preko koje više ne može prijeći. Za mene je upitno može li i Seehofer ostati. Poslije konvencije CDU-a bit će jasnije može li ta vlada funkcionirati i kako – kaže Juratović.
O tome tko će naslijediti Merkel na čelu CDU-a ovisi hoće li se ta stranka pokušati pomaknuti natrag udesno ili ostati na Merkeličinoj liniji bližoj poličkom centru, liniji koja, očito je iz izbornih rezultata, tjera birače. O tome ovisi hoće li Merkeličin plan ostanka na dužnosti kancelarke do kraja mandata uspjeti ili neće.
– Znam da se ovo nikad prije nije dogodilo, da je presedan, ali vjerujem da nudi puno više šansi nego rizika za našu zemlju, za vladu i za moju stranku – rekla je jučer kancelarka Angela Merkel, koja očito ne želi ni neku funkciju u Bruxellesu.
MERKEL: DOJAM KOJI VLADA POSLJEDNJIH MJESECI OSTAVLJA NA BIRAČE JEDNOSTAVNO JE NEPRIHVATLJIV