Kamate - od 0,01 do 2,68%
U ovom su trenutku puno raširenija oročenja u kojima kamate počinju nulom nego cijelim brojem: za eure je gotovo nemoguća misija uhvatiti 1 posto
Sve je veći udio štednje po viđenju, umjesto oročenja. No kamata na nju iznosi tek 0,01 posto – jedva da se može i nazvati kamatom Piše: Valentina Wiesner Blizu nule! Kamata od 0,01 posto jedva se i može nazvati kamatom, no toliko se nudi na najmanje iznose i ročnosti u eurima, dok je za kune većih iznosa i duljih rokova oročenja na tržištu dostupna i kamata od 2,68 posto. Definitivno, u ovom su trenutku puno raširenija oročenja u kojima kamate počinju nulom, nego cijelim brojem. U skladu s tržišnim udjelom, četvrtinu štednje građani drže u Zabi u kojoj, kažu, klijenti kod oročavanja preferiraju opciju da, uz redovnu kamatu, po isteku oročenja ostvaruju i pravo na premiju. Efektivna kamatna stopa za kunsku oročenu štednju na rok od 18 mjeseci iznosi 0,23 posto, dok efektivna kamatna stopa za isti rok za oročenje u eurima iznosi 0,07 posto. U PBZ-u depoziti građana iznose oko 41 milijardu kuna. Udio a vista depozita je u porastu i trenutačno je skoro 50 posto. Otprilike dvije trećine građana štedi u stranoj valuti, od čega se više od 90 posto odnosi na eure. Kamatne stope na kratkoročno oročenu štednju u kunama kreću im se u rasponu od 0,10 do 0,59 posto, a na dugoročnu štednju od 0,45 do 2,68 posto godišnje, fiksno, ovisno o iznosu štednje. Na štednju kratkoročno oročenu u eurima u OTP-u i Splitskoj banci kamatne stope su od 0,02 do 0,08 posto, dok je na dugoročnu štednju raspon od 0,06 do 0,16 posto godišnje. Na štednju po viđenju u kunama i stranoj valuti kamatna stopa iznosi 0,10 posto, fiksno. Zanimljivo je da je kod njih u eurima tek oko polovina depozita, u kunama je 42 posto, a u ostalim valutama devet posto. Bilježe trend jačanja kunske štednje. Čak 66 posto depozita je a vista i udio im i dalje raste, a oročeno je 34 posto. Ukupni depoziti građana u Addiku iznose 1,3 mlrd. eura, a u kunama je oko 30 posto štednje. Na kunsku štednju kamate im variraju od 0,8 do 1,1 posto, na eursku od 0,01 do 0,02 posto. Štednju s premijom imaju kod minimalnih mjesečnih ili kvartalnih uplata od najmanje 200 kuna ili 30 eura. I u RBA raste štednja po viđenju, a raspon kamata je od 0,01 do 1,0 posto, uz stimulativni dodatak za oročenja od 0,1 do 0,2 postotna boda. U HPB-u ukupni depoziti iznose 17,8 mlrd. kuna, od čega se na građane odnosi 51 posto. Kamata na štednju u kunama je od 0,1 do 1,2 posto, na eure od 0,02 do 1,00 posto. Kod njih prevladavaju kunski depoziti, kod stanovništva je taj udio 53 posto. Udio a vista depozita stanovništva je 41,8 posto, a kamata je 0,01 posto. Štednja građana u Erste banci iznosi 27,9 milijardi kuna, a 83 posto je u stranoj valuti. Kažu da je sve više klijenata ugovara preko e-bankarstva. Aktivnu štednju namijenili su klijentima koji žele mjesečno izdvajati određene iznose s početnim ulogom od 100 kn. Rok oročenja može biti od šest do 24 mjeseca, a nakon isteka oročenja zaračunava se premija. Kamate su za kune od 0,30 do 2,00 posto, za eure od 0,10 do 1,00 posto. Udio oročenih depozita iznosi im 73 posto, ostalo je štednja po viđenju. U Sberbanku je raspon kamata za kune od 0,4 do 2,00 posto, za eure od 0,05 do 1,00 posto. Za sve iznose primjenjuju jednaku kamatu. Na štednju po viđenju je 0,01 posto. Trenutačno u ponudi imaju Plus štednju čija kamata raste s trajanjem; nakon 12 mjeseci automatski se produljuje na novih 12 prvi put, i drugi put, a prilikom svakog reoročenja kamata raste – maksimalno dva puta, nakon čega depozit dospijeva u cijelosti. Uoči Svjetskog dana štednje banka nudi i 50 posto veću kamatnu stopu na Standard štednju u kunama i eurima na rok od 12 mjeseci, od 29. do 31. listopada. Ali, štednja nije samo ulaganje viška novca. Jedan od oblika uštede može biti i smanjenje troška skupog duga, primjerice, zamjena minusa na računu, na koji se plaćaju skupe kamate, jeftinijim gotovinskim kreditom.