Messoud Ashina
Nije točno da migrene oštećuju ljudski mozak, ali su drugi uzrok nesposobnosti za rad
Svojim znanstvenim istraživanjem prof. dr. Messoud Ashina opovrgnuo je mišljenje i odagnao strah mnogih da napadi migrene ostavljaju trag na mozgu. Studija koju je proveo ovaj danski neuroznanstvenik, neurolog i profesor neurologije dobra je vijest praktički za milijardu ljudi na svijetu. Naime, procjenjuje se da ih toliko pati od migrene. Među njima je i ovaj ekspert s kojim smo razgovarali za nedavnog posjeta Zagrebu gdje je gostovao na stručnom skupu posvećenom upravo migreni.
Još puno nepoznanica
– Svi su govorili o tomu da migrena može uzrokovati oštećenje mozga, osobno sam bio skeptičan kad je o tome riječ i zato sam odlučio napraviti studiju u kojoj smo se fokusirali na važnu poruku – imaju li žene koje pate od migrene promjene u bijeloj tvari ili na samom mozgu u usporedbi s kontrolnom populacijom. Proveli smo veliku studiju i objavili da razlike nema. To je bila dobra vijest – prisjeća se jednog od svojih istraživačko-znanstvenih radova prof. Ashina koji u danskom centru za liječenje glavobolje (Danish Headache Center) vodi istraživački odjel upravo za migrene čija je i sam, da tako kažemo, žrtva. Kaže da u njegovu slučaju migrena nije tako učestala kao kod pacijenata koje u svojoj kliničkoj praksi. Tome kako to teško može izgledati i koliko može ograničavati osobu u životu, svjedoči praktički svakodnevno, a jednu od učestalih zabluda kojima se migrena izjednačuje s glavoboljom ovako objašnjava:
– Kad govorimo o glavobolji, to je jako učestalo stanje, primjerice kada se prehladimo, imamo glavobolju. No, kada govorimo o migreni, govorimo o bolesti koju karakteriziraju jako teški napadi. Neki napade imaju jednom mjesečno, neki jedanput tjedno. Zamislite da postanete jako osjetljivi na zvuk, svjetlo, mirise i, kako se migrena razvija, vi više ne možete funkcionirati, izolirate se jer ne možete funkcionirati. To je napad migrene. Migrena, dakle, nije samo glavobolja, to je kompleksan sindrom koji se sastoji od različitih simptoma i najviše pogađa žene – objašnjava prof. Ashina.
Žene su, dakle, češće pogođene ovim stanjem, no pošteđeni nisu ni muškarci.
– Ponajviše pogađa žene u produktivnim godinama života koje zbog migrena jednom tjedno ili jednom mjesečno ostaju u krevetu. Nesposobnost povezana s migrenom u skladu s nedavnim izvještajem na drugom je mjestu kao uzrok nesposobnosti, odmah nakon križobolje – navodi prof. Ashina posljednje podatke.
Ranije je, naime, konkretno u Europi poredak o kojem govori migrenu svrstavao na treće mjesto kao uzrok nesposobnosti ljudi starih do 50 godina s procijenjenim godišnjim troškom od 27 milijardi eura.
Razlog zašto žene češće pate od migrena nepoznat je baš kao i generalno uzrok ovom stanju. Zašto napadi migrene počnu i zašto stanu, jednostavno se ne zna. Slijedom toga jasno je i da ne postoji jedinstvena kvalitetna terapija koja može olakšati te napade, stoga se oboljelima daju lijekovi koji su za sasvim neku drugu svrhu. Kako objašnjava ovaj stručnjak, liječenje se sastoji od dvije strategije; akutni tretman, kada se liječi, i profilaksa, kada se napadi migrene sprečavaju, smanjuje njihov intenzitet i broj.
– Problem s prevencijom je što su lijekovi originalno napravljeni za neka druga stanja, primjerice antihipertenziv ili antiepileptik. Situacija se sada promijenila jer je naše istraživanje pokazalo da postoje molekule koje mogu biti odgovorne za okidač ili uzrok migrene. Govorim o CGRP peptidu koji je prirodno u svima nama, ali ako ga infuziram onima koji pate od migrene, sprečavam im napad. Time sada znatno možemo smanjiti teškoće, a istraživanja su pokazala da 40 posto ljudi koji koriste taj lijek mogu za 50 posto smanjiti broj dana s migrenom. Za oboljele je to jako puno – govori prof. Ashina o liječenju erenumabom, prvim lijekom protiv migrene koji je ljetos odobrila Europska komisija.
To odobrenje, podsjetimo, uslijedilo je nakon što je ista terapija već odobrena u Americi, ali i u nekim drugim zemljama. Europsko odobrenje znači da će terapija protiv migrene postati dostupna pacijentima u Europi, a kako je po europskom odobrenju opisivano, riječ je o lijeku koji si pacijent sam aplicira autoinjektorom jedanput mjesečno. U budućnosti prof. Ashina, kaže, vidi još mogućnosti. Što se tiče samog načina života, i on poručuje da je generalno važno kloniti se učestalih faktora rizika poput, primjerice, pušenja, no to ne znači da će se smanjiti napadi.
Nema garancije
– Zdrav životni stil može smanjiti teret migrene, dakle ne preskakati obroke, pijenje vode, tjelovježbu, izbjegavati pušenje. Svi su ti faktori jako važni, ali nema garancije da mogu spriječiti napad ili smanjiti njegovu učestalost. Važno je poručiti ljudima da razgovaraju sa svojim obiteljskim liječnikom ili specijalistom, a znam da mnogo ljudi odbija o tome govoriti. To nije samo glavobolja, to je bolest – zaključuje ovaj stručnjak.
ZDRAV ŽIVOTNI STIL MOŽE SMANJITI TERET MIGRENE, DAKLE NE PRESKAKATI OBROKE, PITI VODU, VJEŽBATI PRVOM LIJEKU PROTIV MIGRENE, A KOJI JE ODOBRILA EUROPSKA KOMISIJA, KLJUČNI JE SASTOJAK ERENUMAB