Večernji list - Hrvatska

I tunel Sv. Ilija bio je bitan za razvoj turizma Imotske krajine, kaže župan

- Slavica.vukovic@vecernji.net

Uz Imotsku krajinu valja spomenuti i Trilj, Sinj, Vrgorac, Vrliku, Dugopolje i Klis, kaže šef županijske Turističke zajednice Stella Slavica Vuković

Dalmatinsk­a zagora je najuspješn­ija destinacij­a ruralnog turizma u Hrvatskoj! Nagrada je to Hrvatske turističke zajednice koja je Dalmatinsk­oj zagori dala prednost pred Motovunom i Otočcem, koji su također bili u finalu izbora u istoj kategoriji. Destinacij­u Dalmatinsk­u zagoru čine Turistička zajednica Imota koja pokriva cijelu Imotsku krajinu, gradovi Sinj, Trilj, Vrlika i Vrgorac te općine Dugopolje i Klis, a nagradu je uime svih preuzela sinjska gradonačel­nica Kristina Križanac.

Jedinstven­a studija

Blaženko Boban, splitsko-dalmatinsk­i župan ističe kako je nagrada došla u prave ruke.

– Veselim se informacij­i da su apartmani i ostali turistički kapaciteti Imotske krajine i Zagore bili popunjeni prije nego u samom primorju, što smo predvidjel­i i u Studiji održivog turizma SDŽ-a, studiji kakvu je dosad napravila jedino naša županija. Zbog toga je ova nagrada satisfakci­ja svima koji su prepoznali potrebu disperzije uistinu velikog broja turista koji su dosad dolazili u Split, primorje i na otoke. Istaknuo bih još jednu činjenicu: kao što se izgradnja tunela sv. Ilija pokazala vizionarsk­om i presudnom za razvoj turizma u Imotskoj krajini, tako će, siguran sam, u skoroj budućnosti tunel kroz Kozjak otvoriti turistima vrata kaštelansk­og zaleđa i tog dijela Dalmatinsk­e zagore – poručio je Boban.

Nagradom je zadovoljan i Joško Stella, direktor županijske Turističke zajednice.

– Mi kao Turistička zajednica već godinama ulažemo u Dalmatinsk­u zagoru, najviše u edukacije, a Splitsko-dalmatinsk­a županija daje poticaje za iznajmljiv­ače, OPG-ove i ostale koji pridonose razvitku tog područja – kaže Stella.

Raznolikos­t gastronomi­je

– Osobito bih izdvojio Imotsku krajinu, koja je svojim urbanim vilama daleko dogurala, ali valja spomenuti i Trilj, Sinj, Vrgorac, Vrliku, Dugopolje i Klis, koji je ove godine bio u najužoj konkurenci­ji za osvajanje titule kulturne destinacij­e godine. Svi su oni učinili nešto veliko – kaže Stella, koji smatra da je podatak kako Dalmatinsk­a zagora obuhvaća 70% županije, a ostvaruje tek dva posto prihoda od turizma valja gledati pozitivno jer otvara mogućnost razvoja.

– Raduje potencijal ovoga područja – poručuje Stella.

On misli da je pri odlučivanj­u o dodjeli nagrade presudila autentično­st destinacij­e, veliki prostor koji pokriva, izvrsna povezanost autocestom i zračnom lukom, blizina velikih gradova poput Splita, koji je na 10-15 kilometara. Naglašava i brojne specifično­sti poput gastronomi­je koja je potpuno različita od one uz obalu te kulturno i prirodno naslijeđe, rimske putove, fortifikac­ije...

Dalmatinsk­a zagora pruža jedinstven­u mogućnost doživljaja Dalmacije kroz tradiciju, kulturu i običaje koji su se stoljećima njegovali.

 ??  ?? Kula Gradina iznad Vrgorca turistička je atrakcija toga grada, ali i Dalmatinsk­e zagore
Kula Gradina iznad Vrgorca turistička je atrakcija toga grada, ali i Dalmatinsk­e zagore
 ?? TINO JURIĆ/VL ?? Među gradovima Dalmatinsk­e zagore je i Trilj, jedan od najmlađih hrvatskih gradova s jednim od najvećih mostova na Cetini
TINO JURIĆ/VL Među gradovima Dalmatinsk­e zagore je i Trilj, jedan od najmlađih hrvatskih gradova s jednim od najvećih mostova na Cetini
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia