DOBRO DOŠLI NA DAN OTVORENIH VRATA HAZU
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija, jedna od stožernih institucija hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana, čuvar hrvatskoga nacionalnog identiteta, prisutna i društveno relevantna. Zastupajući najviše kriterije kvalitete i slobode znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, Akademija djeluje podizanjem civilizacijske i kulturne razine promičući najviše standarde. Neprestano potiče i promiče civilizacijski, intelektualni, znanstveni, kulturni, društveni i gospodarski napredak Hrvatske oslanjajući se ponajprije na priznati stvaralački i moralni autoritet svojih članova te prateći znanstvena i umjetnička postignuća na svjetskoj razini. Time do izražaja dolaze Akademijina multikompetentnost i sinergijske sposobnosti.
Više od 3000 događanja
Akademija ima cilj promicati znanost i umjetnost najviše kvalitete poticanjem razvoja i jačanjem društvene uloge znanosti i umjetnosti fokusirajući se na važna društvena pitanja. Njezina je društvena i moralna obveza pratiti i kritički prosuđivati znanstvena i umjetnička postignuća u svijetu te u njemu zastupati hrvatsku znanost i umjetnost. HAZU djeluje u devet razreda, 27 znanstvenoistraživačkih i sedam muzejsko-galerijskih jedinica te 17 znanstvenih vijeća, 22 odbora uz knjižnicu i arhiv Akademije te Arboretum u Trstenom.
Hrvatska akademija od osnutka do danas neprestano dijeli sudbinu Hrvatske prepoznajući kao aktivan čimbenik hrvatskog društva njezine potrebe, ali pritom promiče najviše društvene vrijednosti. Akademija je okrenuta budućnosti i otvorena javnosti. U skladu sa svojom društvenom i povijesnom odgovornošću, na- stoji svoj rad što više približiti javnosti i time utjecati na društvena zbivanja, a da se pritom ne snizi primjerena razina. S tim su ciljem uvedeni Dani otvorenih vrata HAZU koji su postali tradicionalna manifestacija na kojoj Akademija građanima predstavlja svoju raznovrsnu djelatnost, kao i bogatu kulturnu i prirodnu baštinu koju čuva u svojim prostorima u Zagrebu i još 17 hrvatskih mjesta, u Cavtatu, Dubrovniku, Trstenom, Korčuli, Splitu, Zadru, Rijeci, Puli, Velikoj Gorici, Križevcima, Varaždinu, Bjelovaru, Požegi, Osijeku, Đakovu, Vinkovcima i Vukovaru. Uvedena su i predavanja četvrtkom kao dijalog Akademije s javnošću kada se obrađuju zanimljive i aktualne teme na način pristupačan građanima te predstavljaju novi članovi HAZU. Započeto je i održavanje tradicionalnih susreta s predstavnicima medija.
U razdoblju od 2011. do 2018. predsjednik HAZU bio je akademik Zvonko Kusić, potpredsjednici akademik Jakša Barbić i akademik Velimir Neidhardt, glavni tajnik akademik Pavao Rudan, tajnici Slobodan Kaštela (2011. – 2012.) i Marina Štancl (2012. – 2018.), a članovi predsjedništva akademik Tomislav Raukar (2011. – 2014.), akademik Franjo Šanjek (2015. – 2018.), akademik Nenad Trinajstić, akademik Andrej Dujella (2015. – 2018.), akademik Ivan Gušić, akademik Marko Pećina, akademik August Kovačec, akademik Ante Stamać (2011. – 2014.), akademik Pavao Pavličić (2015. – 2018.), akademik Boris Magaš (2011. – 2013.), akademik Vladimir Marković (2015. – 2018.), akademik Frano Parać, akademik Stjepan Jecić, akademik Slaven Barišić (2011. – 2014.), akademik Nikola Kallay (2015.), akademik Petar Šimunović (2011. – 2014.), akademkinja Milena Žic Fuchs (2015. – 2018.), akademik Krešimir Nemec, akademik Nikša Gligo i akademik Mirko Zelić. Znatno je u tom razdoblju intenzivirana djelatnost Akademije. U proteklih je osam godina u HAZU održano više od 3000 različitih događanja, od znanstvenih skupova, predavanja, promocija knjiga do posjeta izaslanstava. Broj događanja povećava se iz godine u godinu pa ih je u 2017. bilo 438. Na skupovima su obrađene sve društvene teme (pravo, gospodarstvo, poljoprivreda, okoliš, energetika, povijest, jezik, glagoljaška baština, promet, zdravstvo, geologija, tehnologija, obrazovanje, antropologija, klimatologija, ornitologija, kristalografija itd.) i doneseni zaključci i smjernice temeljene na znanstvenim, stručnim i etičkim principima. Održane su vrhunske umjetničke manifestacije u slikarstvu, kiparstvu, glazbi, arhitekturi i književnosti.
Hrvatska akademija vodi se načelom da sudjeluje u rješavanju aktualnih problema bez ulaženja u dnevnu politiku. Akademija i njezini članovi u 2017. objavili su ukupno 244 publikacije, a Zaklada HAZU lani je financirala 196 znanstvenih i umjetničkih projekata. U proteklih su osam godina, pak, Akademija i njezini članovi objavili više od 1700 publikacija, a Zaklada HAZU financirala je ukupno 1348 projekata. Akademija je proslavila i više značajnih obljetnica, među ostalim i 150. godišnjicu svog osnutka, kao i 100. godišnjicu rođenja Ivana Supeka i 200. godišnjicu rođenja Josipa Jurja Strossmayera. Obilježeno je i 150 godina kontinuiranog izlaženja najstarijeg hrvatskog znanstvenog časopisa, Rada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i 140 godina kontinuiranog izlaženja Ljetopisa HAZU i 50 godina kontinuiranog izlaženja književnog časopisa Forum.
Akademija je u proteklih osam godina dala izjave za javnost o važnim temama, primjerice o znanju, o izradi prijedloga cjelovite kurikularne reforme, o rješavanju graničnog pitanja sa Slovenijom, o presudama Haaškog tribunala, o žrtvama holokausta, o presezanjima srpske filologije, o hrvatstvu Bunjevaca i druge. Prvi je put donijela i svoj strateški plan, za razdoblje od 2016. do 2020. Intenzivirano je održavanje znanstvenih sastanaka iz ciklusa Modernizacija prava na kojima su obrađena sva pitanja iz pravnog područja. Dosad je održano 45 skupova te su objavljeni zbornici radova. Održani su i tradicionalni skupovi posvećenima bolestima dojke i štitnjače, aterosklerozi, neuroznanosti, kao i problemima energetike, nafte i plina te demografiji. HAZU je s Ministarstvom znanosti i obrazovanja izradio smjernice za Strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije koje su ugrađene u Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije te je sudjelovao u njezinoj izradi. Akademija je dala i recenzije na prijedloge nacionalnih kurikuluma predmeta hrvatski jezik i povijest.
Dragocjena edicija
Posebnom je izjavom Akademija pozvala građane da daju potporu ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Uoči ulaska, održano je nekoliko tribina o pravnim pitanjima vezanima uz članstvo u EU. Intenzivirana je suradnja i s drugim ministarstvima i državnim institucijama koje su održale brojne skupove pod pokroviteljstvom ili u suorganizaciji HAZU, a intenzivirana je i suradnja s veleposlanstvima stranih država. U više navrata na skupovima u HAZU bili su nazočni predsjednici države, Sabora i Vlade. Predavanje u HAZU, među ostalim, održao je predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani. Hrvatska je akademija također sklopila sporazum o suradnji s Francuskom akademijom znanosti s kojom je održano više zajedničkih skupova, a intenzivirana je suradnja i s Kineskom akademijom znanosti, Kineskom