Večernji list - Hrvatska

SANADERU PORUČILA DA JE IZDAO HRVATSKU

- Ivana Jakelić

“Kao premijer i najviši državni dužnosnik, Ivo Sanader bio je dužan i trebao je štititi interes svoje zemlje. Ne samo da nije štitio interes svoje zemlje već ga je izdao za pišljivih 10 milijuna eura te je time ugrozio vitalni ekonomski interes Hrvatske. Kada kažem pišljivih 10 milijuna eura, onda mislim da je, iako je većini građana ove zemlje to novac o kojem ne mogu ni sanjati, u naftaškom poslu to minimalan iznos jer se samo jedan tanker nafte plaća i do 60 milijuna dolara. A kako se štiti nacionalni interes, vidljivo je iz odgovara koji je mađarsko tužiteljst­vo poslalo USKOK-u u kojem se kaže da bi ispitivanj­e Zsolta Hernádija, prvog čovjeka MOL-a ugrozilo nacionalnu i ekonomsku sigurnost Mađarske. Oni preko lika Hernádija štite MOL i njegove ekonomske interese. Optuženi Sanader ne da nije štitio ekonomske interese svoje zemlje, već ih je prodao...”

Oštre i točne riječi

Autorica ovih oštrih i poprilično točnih riječi je Vanja Marušić, novoimenov­ana ravnatelji­ca USKOK-a. Izgovorila ih je u studenom 2012. u velikoj sudnici zagrebačko­g Županijsko­g suda, u završnici prvog suđenja Ivi Sanaderu za afere Ina-MOL i Hypo. On je tada u tim postupcima bio osuđen na jedinstven­u kaznu od deset godina zatvora. Godinu poslije, Vrhovni sud mu je kaznu umanjio za godinu i pol, a 2015. Ustavni sud je ukinuo obje pravomoćne presude. Šest godina od jednog od najdoj- mljivijih završnih govora koji se mogao čuti u našim sudnicama, Vanja Marušić, koje novinski izvjestite­lji nazivaju Sanaderovo­m noćnom morom, prošli je tjedan imenovana ravnatelji­com USKOK-a. Na toj funkciji, zamijenit će Tamaru Laptoš, koja je tu funkciju obnašala od 2014. te koja joj je bila sutužitelj­ica u spomenutim postupcima protiv Sanadera. Vanja Marušić zastupa ili je barem do imenovanja za šeficu USKOK-a zastupala i optužnicu u ponovljeno­m postupku za aferu Ina-MOL. No s obzirom na novu funkciju na koju ju je prošli tjedan imenovao Dražen Jelenić, glavni državni odvjetnik, vjerojatni­je je da će sada sudnicu zamijeniti uredom u Gajevoj 30a, dok će optužnicu na ponovljeno­m suđenju Sanaderu te i dalje nedostupno­m Hernádiju vjerojatno zastupati neki drugi tužitelj(ica). Nova šefica USKOK-a dužnost bi trebala preuzeti 19. studenog, a imenovana je na mandat od četiri godine. Obrazlažuć­i zašto je između tri kandidatki­nje koje su se javile za mjesto šefice USKOK-a, izabrao baš Vanju Marušić, Jelenić je kazao kako vjeruje da će ona donijeti novu, pozitivnu energiju. – Sve tri kandidatki­nje (druge dvije su bile Tamara Laptoš i Sajonara Čulina, op.a.) bile su izuzetno kvalitetne, no odlučio sam se za Vanju Marušić jer od nje očekujem da s jedne strane nastavi uspješan rad USKOK-a, kakav je bio i do sada te da ga s druge strane poboljša u organizaci­jskom i komunikaci­jskom smislu, kako unutar USKOK-a tako i s Državnim odvjetništ­vom RH – kazao je Jelenić u intervju za RTL koncem prošlog tjedna.

Samozatajn­a i fokusirana

Na funkciju šefice USKOK-a, Vanja Marušić došla je s mjesta šefice Županijsko­g državnog odvjetništ­va u Rijeci, a na toj je funkciji bila od 2015. Prije dolaska u Zagreb, u Rijeci je provela veći dio svoje profesiona­lne karijere, jer je u tom gradu 1997. diplomiral­a na Pravnom fakultetu. Godinu dana nakon diplome postala je vježbenica u riječkom ŽDO-u, a 2003. s mjesta savjetnice u riječkom ODO-u imenovana je za zamjenicu u tom odvjetništ­vu. S te pozicije 2011. upućena je u rad u USKOK, gdje je osim na slučaju Sanader radila i na još nekim velikim predmetima poput jednog od krakova afere Indeks koji se bavio kupnjom ispita na Medicinsko­m fakultetu u Zagrebu. Zastupala je i optužnicu protiv Ivana Mravka vezano za malverzaci­je u HEP-u. Mravak je inače bio suoptužen s Ivom Sanaderom i Robertom Ježićem u aferi HEP-DIOKI, no umro je prije okončanja tog postupka, dok su Sanader i Ježić prije desetak dana nepravomoć­no oslobođeni optužbi. Vanju Marušić kolege odvjetnici opisuju kao samozatajn­u osobu, koja se ne voli medijski eksponirat­i, a kažu i da je posvećena poslu te iznimno fokusirana. Osobine su to koje će joj zasigurno dobro doći

USKOK-a.• u vrućoj fotelji šefice

 ??  ?? U prvih 10 mjeseci ove godine u Hrvatskoj je registrira­no 54.080 novih osobnih automobila, što je 19,8 posto više nego u istom razdoblju lani i već sada prodano je više automobila nego u cijeloj prošloj godini (50.769), podaci su agencije Promocija plus. Porast prodaje svakako veseli, ali treba imati na umu da su gotovo trećinu auta registrira­le rent-a-car tvrtke, a većina će ih završiti nakon eksploatac­ije u Hrvatskoj na inozemnim tržištima. U rujnu je prodano 4007 automobila, što je 10,6% više nego u rujnu 2017., a time je zaustavlje­n i negativni trend prodaje iz rujna, koji se dogodio zbog primjene novog WLTP testnog ciklusa zbog čega se neki automobili nisu mogli kupiti, a većina je homologira­nih prema novim strožim normama poskupjela. Najprodava­nije marke i dalje su Volkswagen s 8159 registraci­ja, a slijede Renault (5308), Opel (4903), Škoda (4842), pa Suzuki, Peugeot, Hyundai, Dacia... Od luksuznih najprodava­niji je Audi (1703) ispred BMW-a (1301) i Mercedesa (1077). Najprodava­niji je model Škoda Octavia s 2742 prodana primjerka, drugi je Renault Clio s 2418, slijede dva Volkswagen­ova modela – Polo i Golf pa Opel Astra i Suzuki Vitara. I dalje raste udio prodanih benzinaca naspram godinama prodavanij­ih dizelaša. U prvih 10 mjeseci registrira­no je 29.889 benzinaca (55,3%) i 22.949 dizelaša (42,4%). Ove je godine registrira­no i 96 električni­h novih automobila, 701 auto s hibridnim pogonom i 445 vozila pogonjenih LPG plinom. (Mladen Milčić)
U prvih 10 mjeseci ove godine u Hrvatskoj je registrira­no 54.080 novih osobnih automobila, što je 19,8 posto više nego u istom razdoblju lani i već sada prodano je više automobila nego u cijeloj prošloj godini (50.769), podaci su agencije Promocija plus. Porast prodaje svakako veseli, ali treba imati na umu da su gotovo trećinu auta registrira­le rent-a-car tvrtke, a većina će ih završiti nakon eksploatac­ije u Hrvatskoj na inozemnim tržištima. U rujnu je prodano 4007 automobila, što je 10,6% više nego u rujnu 2017., a time je zaustavlje­n i negativni trend prodaje iz rujna, koji se dogodio zbog primjene novog WLTP testnog ciklusa zbog čega se neki automobili nisu mogli kupiti, a većina je homologira­nih prema novim strožim normama poskupjela. Najprodava­nije marke i dalje su Volkswagen s 8159 registraci­ja, a slijede Renault (5308), Opel (4903), Škoda (4842), pa Suzuki, Peugeot, Hyundai, Dacia... Od luksuznih najprodava­niji je Audi (1703) ispred BMW-a (1301) i Mercedesa (1077). Najprodava­niji je model Škoda Octavia s 2742 prodana primjerka, drugi je Renault Clio s 2418, slijede dva Volkswagen­ova modela – Polo i Golf pa Opel Astra i Suzuki Vitara. I dalje raste udio prodanih benzinaca naspram godinama prodavanij­ih dizelaša. U prvih 10 mjeseci registrira­no je 29.889 benzinaca (55,3%) i 22.949 dizelaša (42,4%). Ove je godine registrira­no i 96 električni­h novih automobila, 701 auto s hibridnim pogonom i 445 vozila pogonjenih LPG plinom. (Mladen Milčić)
 ?? MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL ?? Tamaru Laptoš (u sredini) na mjestu šefice USKOK-a zamijenit će
MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL Tamaru Laptoš (u sredini) na mjestu šefice USKOK-a zamijenit će
 ??  ?? popularna Škodina limuzina najprodava­niji je model automobila u Hrvatskoj. Ipak, privatni kupci najviše kupuju Suzuki Vitaru.
popularna Škodina limuzina najprodava­niji je model automobila u Hrvatskoj. Ipak, privatni kupci najviše kupuju Suzuki Vitaru.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia