Novi posao osiguravatelja ISPLAĆIVAT ĆE MIROVINSKU ŠTEDNJU
Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje o iskoraku domaćih osiguravateljskih kuća u zemlje Europske unije, zaštiti potrošača i promjenama na tržištu
Na tržištu osiguranja događaju se brojne promjene, kako zakonske, tako i one vezane uz konsolidaciju, iskorak u zemlje EU, zaštitu potrošača. O tim će se temama, o kojima razgovaramo s direktorom Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvojem Paukovićem, a sutra i prekosutra bit će teme na konferenciji “Hrvatski dani osiguranja” u Opatiji.
Premija osiguravatelja raste gotovo deset posto prema podacima za rujan, koincidira s oporavkom kreditiranja. Je li to ponovo “čarobna formula” rasta? Kakvi su trendovi? Tržište se tijekom prošle i ove godine ubrzano konsolidira: tko su napadači, tko odlazi?
Postoji stabilan rast premijskih prihoda, ali postoje i još veća očekivanja imajući u vidu još uvijek relativno nisku penetraciju osiguranja u Hrvatskoj u odnosu na prosjek Europske unije, više od 2000 eura premije po stanovniku u EU i oko 280 eura u Hrvatskoj. Daljnji rast očekuje se s porastom investicija, jačanja gospodarstva te životnog standarda građana. Tržište je dinamično, u posljednjih nekoliko godina dolazi do smanjenja broja osiguratelja sa sjedištem Hrvatskoj, ali se osnivaju podružnice osiguratelja EU. Istodobno, i hrvatski su osiguravatelji uspješno iskoračili i na neke njegove zapadne dijelove, u Sloveniju, Austriju, Italiju... gdje također imaju zapažene rezultate.
Mijenja se zakonodavni okvir, koje su novosti?
Mijenja se Zakon o osiguranju te implementiraju nove odredbe o distribuciji osiguranja čiji je cilj povećati transparentnost i ojačati poziciju potrošača. Iako osiguravatelji u Hrvatskoj već dulji niz godina predlažu da im se omogući isplata obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje jer su sa svojim iskustvom, sustavom upravljanja rizicima, stručnim kadrovima i pod nadzorom Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), više nego kompetentni preuzeti takav zadatak, nažalost, omogućit će im se isplata samo dobrovoljne mirovinske štednje. Također, moći će uz dozvolu Ministarstva financija, odnosno Hrvatske narodne banke (HNB), obavljati i poslove kreditnog posredovanja.
Promjene dolaze i kroz namete u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju?
Kroz izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju pokušava se povećavati izdvajanje iz premije autoosiguranja s četiri na sedam posto, kao naknadu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) za troškove liječenja stradalih u prometu. To nema uporište u podacima o prometnim nesrećama ili u podacima o troškovima HZZO-a te ćemo, ako predlagatelj ne odustane, morati zatražiti zaštitu Ustavnog suda i ukidanje takvih odredbi, što se već jednom dogodilo. Podizanje postotka izdvajanja može dodatno utjecati i na cijene na tržištu osiguranja, s čime vlasnici vozila neće moći biti zadovoljni. Očekujemo i aktivnu ulogu Ministarstva financija i Hanfe kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje.
Tržište dopunskog zdravstvenog osiguranja bilježi visoke stope rasta premije, ali i visoke štete. Jesu li trenutačno postavljene cijene održive?
Tržište zdravstvenih osiguranja je iznimno zanimljivo osiguravateljima koji mogu biti pravi partner i sunositelj zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Kroz pružanje usluga dopunskog i posebno dodatno zdravstveno osiguranje rasterećuje se sustav osnovnog zdravstvenog osiguranja te se jača i doprinosi razvoju privatnog poduzetništva u pružanju zdravstvenih usluga. Nažalost, smatramo da uloga osiguravatelja u zdravstvenom osiguranju nije prepoznata u pravoj mjeri te izostaje konkretna podrška rješenjima koje nude državi, koja bi se pozitivno odrazila na financijsko stabiliziranje zdravstvenog sustava te bržu i dostupnu zdravstvenu uslugu svim građanima. Dodatno zdravstveno osiguranje i kroz segment preventive ima vrlo pozitivne učinke na skrb o zdravlju osiguranika; u tom smislu predložili smo poticajne promje- ne u poreznom tretmanu premija dodatnog zdravstvenog osiguranja kako bi usluga bila dostupnija građanima, ali i kako bi tvrtke s manje poreznog opterećenja dodatno skrbile o svojim zaposlenicima. Na tržištu dopunskog zdravstvenog osiguranja i dalje svjedočimo vladajućem položaju HZZO-a koji kao državni zavod posluje na tržištu na kojem bi trebala vrijediti pravila europske pravne stečevine iz domene osiguranja jednako za sve pružatelje usluga. Posluju s minimalnim uvažavanjem pravila osiguravajuće i aktuarske struke te izvan djelokruga rada regulatora. Na taj se način narušavaju pravila tržišnog natjecanja, a zasigurno ima i elemenata povrede europskog pravnog okvira. Štoviše, posljednjim najavljenim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, uvodi se povećanje limita participacije za sve pružatelje usluga dopunskog zdravstvenog osiguranja. Takvu najavu HZZO je popratio tvrdnjom da, bez obzira na to što će imati više od 100 milijuna kuna novih troškova, neće niti razmatrati korekciju cijena. To nažalost dodatno ukazuje na činjenicu da će se tržište dopunskog zdravstvenog osiguranja teško razvijati ako se jedan pružatelj usluga, odnosno HZZO, ponaša nesukladno pravilima koja vrijede za ostakle sudionike na tržištu.
PROSJEK U EU JE VIŠE OD 2000 EURA PREMIJE PO STANOVNIKU, A U HRVATSKOJ OKO 280 EURA SVJEDOČIMO VLADAJUĆEM POLOŽAJU HZZO-A KOJI NARUŠAVA PRAVILA TRŽIŠNOG NATJECANJA