Promjena procedure
Konoplja izlazi iz ilegale. Više se ne tretira kao opojna droga
Drago mi je da se o tome razmišlja, no ne vjerujem u to dok ne bude objavljeno u Narodnim novinama. Razne vlade, političari, godinama su nam obećavali “rehabilitaciju” industrijske konoplje. No umjesto da smo se ugledali na razvijene zemlje, od kojih mnoge danas legaliziraju i marihuanu, mi se i dalje pravimo pametni i svađamo je li industrijska konoplja industrijska ili prehrambena biljka – kaže jedan od naših najvećih poduzetnika u “biznisu” s industrijskom konopljom Josip Plavec komentirajući najavu Ministarstva poljoprivrede kako će se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koji će na skoro saborsko glasovanje, pojednostaviti administracija i procedure po pitanju uzgoja konoplje te konačno dopustiti iskorištavanje cijele biljke.
Ubuduće bez posebnih dozvola
Industrijska se konoplja, podsjetimo, u nas dosad mogla sijati samo uz posebne dozvole. “Žetva” podrazumijeva samo sjeme, cvijet i list, koji čine manje od 10% biljke, dok se stabljike moraju neškodljivo ukloniti.
Nismo učili iz iskustava drugih zemalja ni iz činjenice da se od industrijske konoplje u svijetu radi više od 50.000 različitih proizvoda u građevinskoj, tekstilnoj, kozmetičkoj, auto i avioindustriji, industriji papira, biogoriva...
I dok su je mjerodavni u nas tretirali kao drogu, iako na zajedničkoj sortnoj listi EU industrijska konoplja (sa sadržajem THC-a 0,2% i manje) nije uvrštena na popis biljaka iz kojih se dobiva opojna droga i, slikovito rečeno – trebalo bi popušiti 500-700 kg industrijVelikogorička ske u 15 minuta da bi se eventualno dobio učinak marihuane s više od 20% THC-a – ozbiljni su nas ulagači zaobilazili i odlazili u Sloveniju, Srbiju, Rumunjsku...
Proizvođači stoga pozdravljaju prijedlog potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića da se ukine obveza podnošenja zahtjeva i izdavanje dozvola za uzgoj industrijske konoplje, obveza dokazivanja da nisu osuđivani za kazneno djelo zlouporabe droga, te omogući korištenje cijele biljke.
– Ovo je velika stvar za 80-ak domaćih proizvođača koji industrijsku konoplju uzgajaju na oko 1000 hektara jer je ta kultura visoko dohodovna, od nje se radi cijeli niz proizvoda od prehrambenih do kozmetičkih, a u mnogim segmentima zamjenjuje skuplje i ekološki neprihvatljive sirovine – kaže Tolušić i dodaje kako ovaj potez proizvođačima otvara nove mogućnosti proizvodnje, realizaciju investicija i daljnji razvoj njihovih poljoprivrednih gospodarstava.
tvrtka Herbio plus Josipa Plavca dosad je tako proizvodila tek 15-ak proizvoda iz konoplje – proteinski prah, hladno prešano ulje, macerat, melem, ulja za njegu tijela i kose, brašno, tjesteninu, pelete, čajeve... dok bi usvajanje Tolušićeva prijedloga u Hrvatskoj omogućilo i inovacije i specijalizaciju u preradi, odnosno investicije u pokretanju zelene, održive industrijske proizvodnje temeljene na konoplji koja je idealna i za biodizel, plin, pelete, biorazgradivu plastiku, čak i za odore za vojsku i policiju.
Super hrana iz ekouzgoja
I sve to iz sirovine s polja, čije se sjemenke i ulje danas drže superhranom za ljudski organizam, bogatom omega 3 i 6 nezasićenim masnim kiselinama.
Pola litre ulja stoji i 100 kuna, jednako kao i, primjerice, 500 g proteinskog praha iz konoplje. No proizvođači tvrde kako je konoplja danas isplativija od niza kultura s hrvatskih polja, nije zahtjevna i – ekološka je – jer se uzgaja bez pesticida i herbicida, pa nije problem ni prodati njezine proizvode. Plavec kaže kako je teško procijeniti koliko će površina pod konopljom biti za pet godina, no najave na krilima optimističnih vijesti govore kako će se samo u idućoj godini njezina proizvodnja utrostručiti.