ZDRAVSTVO ĆE DOBITI MILIJARDU KUNA VIŠE
Zdravstvo će dobiti milijardu kuna više, više je poticaja za kupnju stanova, rastu plaće sucima, a građani će dobiti niži PDV
Proračun za 2019., kao i rebalans proračuna za ovu godinu, Vlada će usvojiti na današnjoj sjednici, ali već se može čuti da je najvažniji ekonomski dokument projiciran na osnovi rasta BDP-a od 2,9 posto. Država planira prikupiti nešto više od 133 milijarde kuna, a potrošiti oko 139 milijardi kuna tijekom iduće godine, što je za šest milijardi kuna više nego lani. Deficit središnje države bit će nešto manji od šest milijardi kuna, ali deficit opće države ne bi trebao premašiti 0,4 posto BDP-a. Troškovi vezani uz plaćanje dugova Uljanika potrošili su višak prihoda koji je država prikupila tijekom ove godine, ali ne bi trebali prouzročiti veći minus u blagajni opće države. Očekuje se da će opća država završiti godinu u vrlo blagom minusu ili na pozitivnoj nuli.
Za mirovine 39 milijardi
Proračun je vezan uz treći krug poreznih rasterećenja koja donose nižu stopu PDV-a na dio hrane, ali i veći zdravstveni doprinos. Stoga je najveći dobitnik proračuna zdravstvo kojem će se u blagajnu sliti milijarda kuna više nego lani. Za plaće svojih zaposlenika država će izdvojiti 30 milijardi kuna, a ta masa uključuje rast osnovice za tri posto. Raste i trošak isplate mirovina, za koje iduće godine valja osigurati više od 39 milijardi kuna. Među sektorima kojima se proračun povećava je i pravosuđe, koje diže plaće svojim sucima za šest posto. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture imat će na raspolaganju 60 milijuna kuna više za europske projekte, a Ministarstvu graditeljstva proračun raste za 160 milijuna kuna. Veći dio tog novca plasirat će se u nastavak programa subvencioniranja gradnje stanova ili pak njihove kupnje kroz subvencije kamata. Bit će novca i za obrazovnu reformu jer resornom ministarstvu proračun raste za oko pola milijarde kuna. Ponovno su smanjeni troškovi za plaćanje kamata na javni dug. U 2019. za tu ćemo potrebu rezervirati devet milijardi kuna. To je 900 milijuna kuna manje nego što je planirano u 2018. godini. Izgledno je da će se i iduće godine ponoviti povoljnije refinanciranje javnog duga pa će realizirani troškovi za kamate biti niži od plana. U tri godine tako će troškovi za kamate pasti za više od dvije milijarde kuna.
Država u blagom minusu
Prihodi proračuna projicirani su na 133 milijarde kuna. To je za tri posto ili četiri milijarde kuna više nego što je planirano u 2018. godini. Stopa PDV-a snižava se s 25 na 13 posto za voće, povrće, svježe meso i ribu, pelene te živu stoku, ali se, potvrdio je ministar financija Zdravko Marić, planira i proširenje na dodatne kategorije. Unatoč rasterećenjima kroz PDV, taj porez ostaje najizdašniji prihod države, koji bi iduće godine u blagajnu trebao donijeti više od 51 milijardu kuna. U tri faze porezne reforme građani i poduzetnici rasterećeni su za 6,7 milijardi kuna, pri čemu se na iduću godinu odnosi 2,7 milijardi kuna. Paket od devet poreznih zakona Vlada će danas poslati Saboru na raspravu i usvajanje.
Rebalans proračuna za 2018. godinu pod jakim je utjecajem Uljanika. Država će morati podmiriti najmanje 3,5 milijardi kuna Uljanikovih dugova i to će pojesti cijeli suficit koji se generirao u deset mjeseci. Zahvaljujući činjenici da su suficiti ostvareni u izvanproračunskim korisnicima, ukupni rezultat na kraju godine trebao bi biti deficit do 0,2 posto BDP-a, što je zanemariv minus države. Zato neće negativno utjecati na kretanje javnog duga, čiji bi udio u BDP-u trebao pasti ispod granice od 75 posto.