NEĆE BITI ŠTETE UKINE LI SE RAD TRGOVINA NEDJELJOM
Euro parlament arka Marijana Petir u EU parlament ušla je na listi HDZ- a kao članica HS S-a. Otkrivao praštali se od Europe, ali i vraća li se u bivšu stranku.
U pripremi je reforma poljoprivrede. Što bi mogla značiti za domaće poljoprivrednike?
Smanjenje za poljoprivredu moglo bi biti čak za 15% što je alarmantno. Kako će Hrvatska potpuno moći koristiti poticaje za izravna plaćanja iz europskog proračuna tek 2022., to bi značilo potpunu diskriminaciju naših poljoprivrednika. Stoga sam amandmanom tražila da se poštuje naš ugovor o pristupanju EU i da se novac za hrvatske poljoprivrednike ne smanjuje. Što je Odbor za poljoprivredu prihvatio.
U tijeku je i rasprava o radu nedjeljom. Je li u Hrvatskoj, turističkoj zemlji, moguće ukinuti rad trgovina nedjeljom?
Prema istraživanju koje sam provela s agencijom Medianet, 90% građana u Hrvatskoj smatra da treba osigurati slobodnu nedjelju za zaposlene u trgovini. Podaci koje mi je dostavila Porezna pokazuju da je promet u trgovinama najveći petkom, a nedjeljom je čak 50% manji. Države članice koje su najjače u turizmu imaju zatvorene trgovine nedjeljom i nisu zbog toga osjetile pad potrošnje pa nema straha ni za naš turizam.
Odlazak u Maroko i usvajanje Marakeškog sporazuma podiglo je dosta tenzija u Hrvatskoj. Koji je vaš stav o tome?
SAD, Mađarska i Austrija izišle su iz sporazuma, a Poljska, Češka i Slovenija izrazile su rezerve prema njemu, stoga mislim da tom pitanju treba pristupiti oprezno. Sporazum sadrži problematične segmente poput toga da se njime brišu razlike između legalne i ilegalne migracije.
Što biste vi poduzeli po pitanju migranata?
Cijelim procesom migracija upravljalo se pogrešno i umjesto da je problem rješavan na mjestu njegova nastanka a zbrinjavanje ljudi u najbližem susjedstvu, preseljen je na europsko tlo, a to je potaknulo nove migracije. Smatram da svima onima kojima je život u opasnosti treba pružiti prioritetnu pomoć, no za sve druge važno je stvarati gospodarske, socijalne i političke preduvjete da mogu ostati živjeti u svojoj domovini.
Na toj su temi u Europi procvale mnoge populističke stranke. Italija je najbolji primjer. Ne bi li to trebala biti lekcija?
Vlade država članica imaju pravo biti oprezne i navesti koji broj migranata mogu primiti, no to se njihovo pravo negira i zato je došlo do opravdanog nezadovoljstva, a to je rezultiralo rastom rejtinga populista. Vlade su dužne štititi svoje granice i voditi računa o sigurnosti građana stoga uz humanost, koju ne smijemo izgubiti, treba zadržati i dozu opreznosti.
Jeste li razgovarali s Plenkovićem da opet budete na listi HDZ-a za EU parlament?
Bila sam peta na koalicijskoj listi i s obzirom na to da je gotovo 43.000 građana zaokružilo moje ime na listi, izabrana sam za zastupnicu. S gospodinom Plenkovićem imam korektnu komunikaciju no nismo razgovarali o budućim izborima za EU.
Ako ne idete s HDZ-om, hoćete li se svejedno kandidirati?
Ako se odlučim za kandidaturu, svakako ću nastupiti na izborima kao članica Europske pučke stranke, te ću potom i odlučiti o modelu izlaska na izbore, a naš zakon predviđa različite mogućnosti. Drago mi je da ima puno onih koji me podržavaju i s kojima surađujem te s kojima dijelim slične vrijednosti.
Izbori za EU parlament pred nama mogli bi biti test za mnoge opcije. Što predviđate?
Trendovi pokazuju da populističkim strankama raste rejting premda one ne nude rješenja za stvarne probleme građana, ali govore ono što ljudi žele čuti. To pokazuje slabost velikih stranaka i u lijevom i u desnom centru koje su se svojim politikama udaljile od građana te građani ne osjećaju da se doista brinu o njihovoj dobrobiti.
Krešo Beljak gura HSS u Amsterdamsku koaliciju. Bili ste protiv koalicije HSS-a i SDP-a, što kažete na tu novu varijantu?
Bila sam protiv načina na koji je Krešo Beljak donosio odluku o izlasku na izbore – ucjenama, podmićivanjem i lažnim obećanjima članovima Glavnog odbora ignorirajući pri tome županijske organizacije i njihovu nadležnost. Sve ih je prevario, kao što je prevario i SDP jer je s njim sklopio sporazum o izlasku na euro-parlamentarne izbore, a sada se prebacuje u tabor Amsterdamske koalicije.
Ima li još nezadovoljnih u HSS-u ili se situacija smirila?
Krešo Beljak je stranku koja je imala 36.000 članova uspio srozati na samo koju tisuću članova jer je prvo eliminirao stotinjak najuglednijih ljudi u stranci koji su dobivali izbore, a potom su mnogi napustili stranku. Često me zovu članovi stranke jer su izuzetno nezadovoljni smjerom kojim HSS ide, no izmjenom statuta Beljak si je osigurao faraonske ovlasti, a Ministarstvo uprave dosad nije reagiralo na sve te nepravilnosti.
Imate li želju vratiti se u HSS?
HSS mi je u srcu, no bojim se da nakon vladavine Beljaka od HSS neće ostati gotovo ništa.
ČAK 90% GRAĐANA SMATRA DA TREBA OSIGURATI SLOBODNU NEDJELJU ZA ZAPOSLENE U TRGOVINI