Uznemirujuće glorificiranje ratnih zločinaca u Srbiji
U Srbiji vlada uznemirujući trend glorifikacije ratnih zločinaca u medijima, a upitno je postoji li uopće politička volja da se to suzbije, glasi dio zamjerki koje je Hrvatska uputila na račun Srbije na sastanku Radne skupine za proširenje Europskog vijeća, doznajemo iz diplomatskih izvora. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova odbilo je pak komentirati događanja iza zatvorenih vrata ističući da su razgovori koji se vode u tom tijelu koje, među ostalim, ocjenjuje napredak koji su zemlje kandidatkinje ostvarile u ispunjavanju kriterija za pristupanje, povjerljivi.
Ponovljena očekivanja
No unatoč tome, kako nam govore diplomati upućeni u tijek sastanka, Hrvatska se nije libila još jednom ponoviti svoje uobičajene stavove i očekivanja. Ponajprije je riječ o procesuiranju ratnih zločina, no ima i drugih. Među ostalim , Hrvatska je izrazila zabrinutost medijskom klimom u Srbiji i iznijela očekivanje od delegacije EU u Beogradu da se malo više angažira i bude aktivnija po tom pitanju.
Hrvatska smatra da je uznemirujući trend glorifikacije ratnih zločinaca u srpskim medijima. Iako srbijanske vlasti govore da rade na tome, Hrvatskoj je upitno postoji li uopće politička volja da se u Srbiji time pozabave, kažu naši izvori.
Preciznije, Hrvatskoj baš i ne izgleda da se taj problem želi riješiti kad se, primjerice, dopušta da osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj potpisuje svoje knjige djeci na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu.
Prigovori Bugarske i Poljske
No Hrvatska nije bila jedina država članica EU koja je imala zamjerke na račun Srbije. Svoje su primjedbe iznijeli i predstavnici Bugarske u vezi sa zaštitom nacionalnih manjina, referirajući se na nedavno održane izbore za savjete nacionalnih manjina. Poljska i baltičke zemlje tražile su pak veće usklađivanje Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU te su izrazile zabrinutost zbog utjecaja Rusije.
Također, na tom je sastanku Europska komisija proslijedila državama članicama “non-paper” o napretku Srbije u 23. i 24. poglavlju (pravosuđe i temeljna prava). U njemu se navodi da je Srbija globalno ostvarila određeni napredak u zakonodavnim i institucionalnim reformama u zemlji, ali da kasni u postizanju opipljivih rezultata u reformi pravosuđa, medijskim slobodama i borbi protiv korupcije.