U Jadranu su ugroženi oslić i grdobina, srdela se obnavlja
Što točno za hrvatske ribare znači odluka Europskog parlamenta kojom su srušene drastične kvote plave ribe?
Prijedlog Komisije kojim se predlaže uvođenje kvota imao bi devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, ali i na riboprerađivačku industriju i tunogojilišta. Višegodišnji plan je iznimno važan dokument i bitno će utjecati na budućnost cjelokupnog sektora ribarstva. Prema procjenama, plivaričarska flota, rib oprerađivačka industrija i uzgoj tuna osiguravaju više od deset tisuća radnih mjesta. Uvođenje kvota dovelo bi do propasti domaćih poduzeća. Također, povećao bi se uvoz ribe iz drugih zemalja, odnosno poskupio bi cijeli proces proizvodnje.
Ima li opasnosti za riblji fond srdela koje su jako omiljene Hrvatima?
Glavni je cilj višegodišnjeg plana, koji je jučer usvojio EP, vratiti riblje stokove i sektor ribarstva u dobro i održivo stanje. Zaštita ribljeg fonda visoko je na listi prioriteta zajedničke ribarstvene politike. Trenutačno je za cjelokupno područje Jadrana na snazi plan upravljanja Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja, koji se odnosi na riblji fond srdele i inćuna, a k oji regulira ribolovni napor i kapacitet kroz prostorno-vremensku regulaciju i ograničenje broja ribolovnih dana po plovilu. Što se tiče Hrvatske, dosljedno se držimo preporuka GFCM-a i već imamo rezultate. U posljednjem dokumentu znanstvenog tijela EU, u kojem je napravljena analiza stanja stokova male plave ribe u Jadranu zaključno s 2016. godinom, navodi se da se riblji fond srdele obnavlja.
Koje su riblje vrste u Jadranu najugroženije?
Među najugroženije spadaju oslić, grdobina, morski psi... Specifičnost Jadranskog mora zahtijeva našu posebnu pažnju i regulaciju. Jabučka kotlina važno je mrijestilište ugroženih ribljih vrsta (oslića, škampa). Upravo mjere kojima se uspostavlja ograničeno područje za ribolov u Jabučkoj kotlini pokazuju da se samo zajedničkom suradnjom hrvatskih i talijanskih znanstvenika, ribarskog sektora i vlada obiju država postižu rezultati.