Svake godine u Njemačku se iseli 50 tisuća Hrvata

TA JE ZEMLJA NAJČEŠĆE ODREDIŠTE NAŠIH ISLJENIKA

U Njemačkoj živi pola milijuna Hrvata, a prema Saveznom uredu za statistiku Njemačke, od ulaska Hrvatske u EU u Njemačku se do 2017. uselilo oko 200 tisuća hrvatskih državljana. Razmjer iseljavanja iz Hrvatske nezabilježen je u EU jer se u minule tri godine iseljavalo više od 50.000 tisuća ljudi godišnje. Istina, Poljska i Rumunjska imale su po 100.000 iseljenih godišnje, ali te zemlje imaju deset, odnosno šest puta više stanovnika od nas. Na iseljavanje iz Hrvatske više su utjecali korupcija, pravna nesigurnost i nemoral političkih elita, nepotizam nego težnja za boljom zaradom te percepcija iseljenika da se hrvatsko društvo moralno urušilo. Prije iseljenja 55,3% iseljenih bilo je zaposleno. Danas se najviše iseljavaju najproduktivniji građani od 25 do 40 godina. Neke su to od teza iz knjige povjesničara i doktora političkih znanosti Tade Jurića “Iseljavanje Hrvata u Njemačku” s dramatičnim podnaslovom “Gubimo li Hrvatsku?” u izdanju Školske knjige.

Usisavanje radnika tek slijedi

Prema studiji Zaklade Bertelsmann Stiftung, Njemačka mora svake godine uvesti pola milijuna radnika da bi održala tržište rada i mirovinski sustav. Hrvati su joj kao odlično integriran narod idealni i tek ih 16.000 prima pomoć od države. Njemačka je 2013. imala rekordnih 300 tisuća useljenika iz država EU, a do 2050. mogu računati na godišnji prosjek od 70.000 imigranata iz EU. Imigranti budućnosti će biti iz Indije, Pakistana do Afrike, zemalja s velikim kulturološkim razlikama i u pravilu slabog obrazovanja s iznimkom indijskih IT stručnjaka. Zato će Njemačkoj u idućem razdoblju, piše Jurić, biti važno uvesti što veći broj radnika iz EU i Europe. Stoga će se, navodi, u sljedećem razdoblju dogoditi veliko usisavanje radnika iz Hrvatske i jugoistočne Europe. A Hrvatska ne samo da nema strategiju kako zadržati svoje građane nego nema ni migracijsku politiku.

Istraživanje koje je Jurić proveo lani na 1200 hrvatskih državljana, iseljenih u Njemačku u tri godine pokazuje da ih tek 15,4% razmišlja o povratku. Među iseljenima su bili Hrvati iz Hrvatske i BiH i hrvatski državljani. Udio iseljenih Hrvata s VSS-om u Njemačku je 37,8%, što znači da je u ukupnom broju iseljenih u protekle tri godine 12% veći nego u Hrvatskoj u dobi do 40 godina! Koji gubitak za Hrvatsku koja ih je školovala pa isporučila Njemačkoj. Mladi su Hrvati po pohađanju gimnazija i realki bolji od njemačkog prosjeka, a govore dva, a često i tri jezika.

Da Njemačka pazi koga useljava, pokazuje i podatak da je posljednjih pet godina udio visokokvalificiranih doseljenika među useljenicima iz EU jednak broju visokokvalificiranih Nijemaca u domaćem stanovništvu. Što su iseljeni Hrvati, od kojih ih je više od polovice otišlo s obiteljima, poručili Vladi i Saboru o migraciji Hrvata? “Pitam se razmišlja li itko o tome tko će financirati državni aparat i vraćati dugove kad u zemlji ostane samo socijala i umirovljenici? Toliko smo dugo težili samostalnosti, a rasprodali su nas za mrvice! Čemu žrtve u ratu, čemu trud, rad, znanje kad ne možemo nahraniti lakome političare i ‘privrednike’?” Dosta im je nesređene države: “Svi mi koji smo otišli učinili smo to jer smo umorni od slušanja laži i ispraznih obećanja, od minimalaca i ostatka na ruke, od prijave na četiri mjeseca u sezoni iako radiš gotovo cijelu godinu, od komunjara, četnika, fašista, ustaša i partizana i stalnog pozivanja na Domovinski rat: kad političari nemaju ideje o napretku gospodarstva, kreni s navedenim i zabavljaj ljude... ( svi su isti – crveni, crni, lijevi, desni, centar).” Jedan se iseljenik pita: “Zar mi je tata poginuo zato da bih ja služio Nijemcu? Ali, eto, hvala Bogu, bolje je služiti Nijemcu i biti sit nego Hrvatu i biti gladan.”

Mirovinski sustav će puknuti

Prosječna plaća 2015. u Njemačkoj bila je 1850 eura, u Hrvatskoj 6025 kn (802 eura), cijena benzina u Njemačkoj i u nas je podjednaka, hrana isto ili jeftinija kao i tehnička roba i odjeća. PDV u Njemačkoj je 7% na gotovu svu hranu, a u nas 25%, osim na kruh i mlijeko. Prosječna cijena kvadrata stana u Njemačkoj je 10,43 eura, no u Münchenu je, Stuttgartu, Berlinu, Frankfurtu, Hamburgu, Hrvatima omiljenim gradovima, 21,63 eura po kvadratu. No, Hrvati su, prema istraživanju, zadovoljni jer u Hrvatskoj nisu mogli s plaćom platiti najam stana i nešto uštedjeti, što mogu u Njemačkoj.

Jurić citira demografa Stjepana Šterca “da se u Hrvatskoj rad produlji do 75., to neće osigurati građanima pristojan standard i mirovine jer zemlja s omjerom radnika i umirovljenika 1,16:1 iz koje se iseljava mlado stanovništvo i u kojoj se rađa sve manje djece tako ne može riješiti probleme.” Ako se to nastavi, imat ćemo tri neaktivna na jednog aktivnog osiguranika, što mirovinski sustav, prema Štercu, može izdržati pet, šest godina.

SAMO 15,4 POSTO ISELJENIH HRVATSKIH GRAĐANA RAZMIŠLJA O POVRATKU