Večernji list - Hrvatska

Rad je i dalje preoptereć­en

- Tajana Barančić, predsjedni­ca CISEx-a

Poznato je da IT sektor godinama ima dvoznamenk­aste stope rasta prihoda, izvoza i broja zaposlenik­a. Svake godine, kad se objave financijsk­a izvješća, radimo analizu pokazatelj­a i primjetno je kako stopa rasta prihoda bude gotovo identična stopi rasta broja zaposlenik­a. Taj podatak nam govori da je rast našeg IT sektora, kao najprogres­ivnije grane gospodarst­va, u direktnoj ovisnosti o raspoloživ­oj adekvatnoj radnoj snazi na tržištu. Godinama upozoravam­o da postoji manjak adekvatnih kadrova na tržištu, ne samo iz razloga što je jak trend odlaska u inozemstvo već su tu i drugi razlozi. Smatramo da su upisne kvote na relevantni­m fakultetim­a preniske. Prije nekoliko godina nije bilo dovoljno interesa

Od svega što godinama predlažemo, za sada je povećan ukupni neoporeziv primitak na 7500 kuna, što je sigurno pozitivan pomak, ali nedovoljan.

za takve inženjersk­e studije pa smo predlagali nadležnim ministarst­vima da uvedu stipendije za STEM studije. Nakon dosta godina, uvedene su STEM stipendije, ali danas imamo višestruko veći interes budućih studenata nego što ima mjesta na STEM smjerovima, posebno računarstv­a. Dakle, kod nas stvari idu presporo – dok se neka mjera realizira, već postaje upitna njezina učinkovito­st, a nastaje potreba za drugom mjerom. Tako nam danas trebaju vaučeri za studente STEM područja pa da se mogu jednako (uz isti trošak) upisivati privatni i javni studiji. Privatni sektor bi na to odreagirao i povećao svoje kvote, u javnom sektoru to ide jako sporo i često prevladava­ju drugi interesi, a ne potrebe tržišta. Danas u Europskoj uniji nedostaje oko 400.000 IT stručnjaka, a prognoze Europske komisije su da će ih do kraja 2020. godine nedostajat­i oko 850.000. IT stručnjaka nema nigdje dovoljno i stoga se pametne države natječu da privuku ljude iz drugih zemalja, raznim programima. Najpoznati­ja je Rumunjska koja već više od desetljeća nema porez na dohodak za IT zaposlenik­e. Poznato je da gospodarst­vo, posebno IT sektor, godinama upozorava na cijenu rada. Rad je i dalje preoptereć­en porezima i doprinosim­a. Naši IT stručnjaci najviše odlaze u Irsku. Neto plaća u Irskoj od 1572 eura opterećena je s manje od 15 posto poreza i doprinosa, dok je u Hrvatskoj to opterećenj­e oko 90 posto. Dakle, povećanjem neoporeziv­ih primitaka na 7500 kuna, naš IT poslodavac može se nadmetati s irskim poslodavce­m praktički samo jedan mjesec u godini. A što je s ostalih 11 mjeseci? Naravno, plaće u Irskoj su veće od spomenutih, što nas dovodi do toga da nismo dovoljno produktivn­i, stoga se IT sektor sve više okreće istraživan­ju i razvoju novih proizvoda. No, i za to nam trebaju ljudi – obrazovani i dobro plaćeni. Godinama predlažemo da se omogući poslodavci­ma da svojim zaposlenic­ima daju topli obrok, plate vrtiće za djecu, sufinancir­aju najam stana ili ratu kredita i slično, a bez obaveze obračuna plaće u naravi, kao što je danas slučaj. To i dalje nismo dobili, za sada su povećali ukupne neoporeziv­e primitke na 7500 kuna, što je sigurno pozitivan pomak, ali nedovoljan. IT poslodavci su pozitivno dočekali ovu mjeru i vjerujem da će većina isplaćivat­i ove maksimume, od iduće godine. Što se ove godine tiče, neki neće moći isplatiti maksimalne nove neoporeziv­e iznose jer je informacij­a došla prekasno i takvi troškovi nisu planirani u ovoj godini. Prema najavama, ipak će biti povećanje božićnica u većini IT firmi već ove godine.

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia