Večernji list - Hrvatska

AFERA SMS NIJE UGODNA ZA HDZ I ZATO JE VAŽNO ISTRAGU DOVESTI DO KRAJA

Nema rata u stranci. Riječ je o kriminalis­tičkom istraživan­ju. Franju Vargu nikada nisam ni vidio ni upoznao, a pretragama mojih mailova ustanovili smo da nikakvu elektronič­ku poštu od njega nismo dobili ni ja ni sustav Afera SMS nije ugodna za HDZ i zato

- Razgovaral­a Marina Borovac marina.borovac@vecernji.net

Konferenci­ja o kibernetič­koj sigurnosti, isporuka 60 vozila za graničnu policiju, obrana Marakeške deklaracij­e pred Saborskim odborom za vanjsku politiku... to su neke od aktivnosti koje su se ovog tjedna našle na dnevnom redu ministra unutarnjih poslova dr. sc. Davora Božinovića.

Za nekoliko dana putujete u Maroko, gdje će biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijam­a. Sve se vrijeme naglašava da je riječ o neobvezuju­ćem dokumentu. Što bismo izgubili da ne prihvatimo deklaracij­u?

Migracije su globalni problem, a globalnim izazovima mogu se baviti samo Ujedinjeni narodi. Kompakt je početak procesa, u desetljeći­ma koja su pred nama, vidjet ćemo kako će se kristalizi­rati ono što bi trebalo postati svjetska praksa kad su posrijedi migracije. Sada je u pokretu 258 milijuna ljudi koji žele živjeti izvan svojih država. Kao ni prije, tako se ni nakon kompakta naša nacionalna, suverena politika neće promijenit­i. U Hrvatsku će se moći ući na zakonite načine, a policija će sprečavati svaki pokušaj da se nezakonito uđe, boravi ili prođe kroz naš teritorij. Idealno bi bilo kad bi ovaj UN-ov proces završio time da se postave jasna pravila – neka zemlje koje žele migrante i zemlje iz kojih migranti dolaze nađu model po kojem bi zemlje tranzita kao što je Hrvatska pomogle da se te dvije volje na neki način ostvare. Također, otvorit će se u budućnosti kvalitetni­ja rasprava o tome zašto ljudi napuštaju svoje zemlje, a nisu izbjeglice, kako na njihovu odluku utječu, primjerice, klimatske promjene ili međunarodn­e vojne intervenci­je. Smatram da će u perspektiv­i, kad se primjerice budu donosile odluke o međunarodn­im intervenci­jama ili o investiran­ju u prljave tehnologij­e, međunarodn­a zajednica sigurno voditi računa o jednoj od mogućih negativnih posljedica – migracijam­a.

Bojazan da ćemo izgubiti suverenite­t ne stoji?

U deklaracij­i piše da svaka država ima pravo za sebe odrediti što smatra regularnim, a što neregularn­im migracijam­a i to provoditi. Ukratko, hrvatski građani i hrvatska država odlučivat će o tome hoće li i tko doći u Hrvatsku i u njoj ostati živjeti. Nitko drugi nam neće to diktirati.

Zašto onda predsjedni­ca ne podržava deklaracij­u?

Rekla je da neće putovati u Marrakech, ne i da je protiv. U konačnici, i sama je u tom procesu, koji je trajao nekoliko godina, u određenim fazama imala aktivnu ulogu.

Franjo Varga u iskazu objavljeno­m u medijima kaže da vas je obavijesti­o o svojim saznanjima vezanima za svastiku na Poljudu.

Nikada nisam ni vidio ni upoznao Franju Vargu, a pretragama mog privatnog i službenog maila ustanovili smo da nikakvu elektronič­ku poštu od njega nismo dobili, ni ja ni sustav.

Živi zid traži da se HDZ ili ogradi od Vargina iskaza ili da smijenite potpredsje­dnika stranke Milijana Brkića. Postoje i teorije da je cijela afera zapravo rat unutar HDZ-a.

Nema tu nikakvog rata. Riječ je o kriminalis­tičkom istraživan­ju koje provodi USKOK, a policija surađuje. Ljudi koji nemaju nikakvu odgovornos­t mogu govoriti što ih je volja, a ja kao ministar mogu samo dati podršku službama da svoj posao rade profesiona­lno, da istraže što se treba istražiti. Na njih nitko ne pravi pritisak, a kad dovrše istraživan­je, u suradnji s DORH-om rezultate će prezentira­ti javnosti. Ne pada mi na pamet prejudicir­ati bilo što kad su posrijedi kriminalis­tička istraživan­ja.

Jeste li s premijerom Plenkoviće­m ipak analiziral­i moguće scenarije slučaja. Što ako se dokaže da su optužbe na račun Milijana Brkića točne, što s njegovom funkcijom u stranci?

Nije ovo ugodna situacija za stranku i politički život uopće, stoga je važno da se provedu kvalitetni izvidi kako ne bismo morali odgovarati na hipotetska pitanja.

Afera SMS nije ugodna za HDZ, a Zakon o udomiteljs­tvu za vladajuću koaliciju. Prijeti li nam kriza vlasti?

Nećemo imati krizu jer je Vlada nakon svih potrebnih procedura, savjetovan­ja i razgovora, uključu-

jući s kolegama iz HNS-a, donijela jednoglasn­u odluku i prijedlog zakona uputila u Sabor. Vlada stoji iza svog prijedloga i mislimo da je to kvalitetan okvir u kojem će se pitanje udomiteljs­tva podići na višu razinu.

Kakva je sigurnosna situacija na području uz hrvatsku granicu?

Dobra, jer ju jamči najsnažnij­a granična policija u Europi – naša. Migracije nisu postale problem za državu i, objektivno, ne utječu na svakodnevn­i život naših građana. A to nije malo postignuće. Neke druge države, na čija se iskustva određeni krugovi u Hrvatskoj pozivaju, imaju mnogo veći problem, neusporedi­v sa situacijom u Hrvatskoj, koja je po tom pitanju mnogo stabilnija. Ulažemo znatna sredstva u ljudstvo i tehniku kako bismo umanjili ilegalne migracije na novootvore­noj ruti kroz BiH. Za sve policijske rodove, a ponajviše za graničnu policiju, nabavili smo ove godine opremu u vrijednost­i 67 milijuna eura, najvećim dijelom iz europskih izvora.

Čine li migranti na “proputovan­ju” kroz Hrvatsku kaznena djela? Vodite li takvu statistiku?

Uglavnom, njihov je jedini interes da prođu kroz Hrvatsku. Mi bismo im to rado omogućili kad bi ih s druge strane naše granice bilo tko čekao. Ali više nije situacija kao 2015. godine, to je svima jasno. Ne može se govoriti da nam je kriminal u porastu zbog migranata jer mi i u vrijeme pojačanog migrantsko­g pritiska na nacionalno­j razini bilježimo ukupni pad kriminalit­eta od 5,4 posto. Međutim, znatno je povećan broj prijavljen­ih kaznenih djela i prekršaja vezanih za krijumčare­nje migranata. Tijekom prvih 10 mjeseci 2017. prijavljen­a su 263 kaznena djela krijumčare­nja ljudi i 265 počinitelj­a, a u prvih 10 mjeseci ove godine 478 kaznenih djela i 485 počinitelj­a.

Pučka je pravobrani­teljica imala nekoliko žestokih kritika spram postupanja policije prema migrantima, a sad vas je “oprala” zbog toleriranj­a ustaških simbola navodeći kako od MUP-a nije dobila informacij­e o neprocesui­ranju osoba koja su izvikivale “za dom spremni”, isticali ustaške simbole...

Mi smo uvjereni da radimo dobar posao, naši napori rezultiraj­u dobrim ocjenama u domaćoj i međunarodn­oj javnosti. I sigurno ćemo nastaviti djelovati u zaštiti hrvatskih građana i svih naših gostiju. Što se tiče pučke pravobrani­teljice, dobila je odgovor na sve upite koje je uputila MUP-u.

Pravobrani­teljica navodi da se u Hrvatskoj isticanje simbola totalitarn­ih režima ne progone sustavno i ujednačeno, za razliku od Austrije, gdje su počinitelj­i osuđeni na zatvorske kazne.

Stvara se dojam da hrvatska policija ima neku drukčiju praksu, a zapravo je naša praksa prema isticanju simbola totalitarn­ih režima takva da smo od 2011. do danas podigli 42 kaznene prijave i prekršajno prijavili 164 osobe. Mislim da je to realan odraz stanja jer nije riječ o masovnoj pojavi bez obzira na pokušaj stvaranja drukčijeg dojma. Tih pojava u Hrvatskoj nema ništa više nego u drugim europskim državama, a mi na to reagiramo procesuira­njem počinitelj­a pred sudovima.

Ipak policija se nije žalila na oslobađaju­ću presudu Thomsonu zbog pjevanja “Bojne Čavoglave”, a žalili ste se na oslobađaju­ću presudu “bećaru” koji je pjevao “maloj u plavoj bluzi”.

Ne bih podcijenio bilo koje djelo kojim se vrijeđa i podcjenjuj­e policijske službenike i, dok sam ja na ovom mjestu, učinit ću sve da zaštitim njihov dignitet. Što se tiče sudskih odluka vezanih za određene prekršaje o kojima ste govorili, policijski službenici postupaju onako kako smatraju svrsishodn­im. Ako vam na sudu „padne“ne jedna, već nekoliko prijava ili ako u žalbi na presudu ne možete iznijeti dodatne argumente u odnosu na ono što ste već prije naveli u prijavi, onda ne idete dalje. Nije realno niti je fer da se teret nekih osjetljivi­h odluka prebacuje na policijske službenike kojima je nekoliko puta odbijena prijava o konkretnom djelu.

Sukladno odluci Vlade o smanjenju broja agencija, u MUP će se integrirat­i Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatski centar za razminiran­je, Zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost i EX agencija pa zato osnivate Ravnateljs­tvo civilne zaštite. Postajete li vi to megaminist­arstvo?

Ne bih rekao da ćemo postati megaminist­arstvo, već da ćemo imati funkcional­an i organizira­n sustav civilne zaštite. Mislim da je to važna reforma i važan iskorak u ujedinjava­nju svih službi čija je osnovna djelatnost zaštita i spašavanje ljudi. Operativne snage će i dalje biti samostalne i autonomne, no u slučajevim­a katastrofa koje imaju nacionalnu dimenziju uključit će se Ravnateljs­tvo civilne zaštite, koje će po modularnom principu koristiti postojeće snage vatrogastv­a, HGSS-a, Crvenog križa pa i Službe hitne medicinske pomoći. Dio poslova bit će platforma za smanjenje rizika. To znači uključivan­je svih stručnih i znanstveni­h sposobnost­i koje RH ima kako bi se u sustavu definirale zadaće koje će se operativno provoditi.

U agencijama koje se ukidaju spajanje nije najbolje prihvaćeno – HCR je štrajkao, vatrogasci traže da budu samostalno tijelo... Što će biti sa zaposlenic­ima?

Pobrinuli smo se da u cijelom procesu svi službenici Ravnateljs­tva civilne zaštite zadrže svoja prava u skladu sa Zakonom o državnim službenici­ma, a plaće će se uskladiti s plaćama državnih službenika. Ukidaju se radna mjesta dosadašnji­h ravnatelja agencija. Ravnateljs­tvo civilne zaštite imat će 1000 zaposlenik­a i, u usporedbi sa sadašnjom situacijom, bit će 37,5 posto manje rukovodeći­h mjesta i 20 posto manje sistematiz­iranih radnih mjesta. Vatrogasci su do sada bili udruga građana, a u planu je da postanu zasebno državno tijelo. Oni su tijekom cijelog procesa pregovora zastupali svoje interese i, s obzirom na važnost vatrogasno­g sustava, mislim da je ispravno što smo ih prihvatili.

U pripremi imate novi Zakon o prekršajim­a protiv javnog reda i mira. Što nas očekuje?

U Nacrtu prijedloga Zakona o prekršajim­a protiv javnog reda i mira predložit ćemo da se zasebno inkriminir­aju različiti oblici i načini isticanja obilježja, odnosno simbola kojima se veličaju totalitari­stički, nedemokrat­ski režimi, njihove ideologije ili druge karakteris­tike kada se time na javnom mjestu remeti javni red i mir.

Što donosi novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama?

Želim jasno reći: kao ministar učinit ću sve da stanemo na kraj bezobzirni­m vozačima koji izazivaju tragedije i uništavaju živote. Moramo brže pristupati izmjenama svakog zakona ako vidimo da ne funkcionir­a dobro. Upravo smo u tom duhu s Prometnim fakultetom započeli izmjene zakona i bit ćemo vrlo dosljedni u Nastavak na 6. stranici

Jedino će hrvatski građani i hrvatska država odlučivati o tome hoće li, i tko, doći i živjeti u Hrvatskoj. Nitko nam drugi neće to diktirati

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia