KAKO JE VLAST SAMA PROTIV SEBE IZMISLILA PUZAJUĆI DRŽAVNI UDAR
U PLUSU JAVNI SEKTOR TE LJUDI S PLATNOG VRHA I DNA MINIMALNA PLAĆA TEMA JE KOJA SE ISKLJUČIVO ODNOSI NA REALNI SEKTOR, A POSLODAVCI SU U TOME NAJMANJE IMALI RIJEČ. HUP NIJE PROTIV POVEĆANJA, ALI JE PROTIV JEDNOSTRANIH ODLUKA Hrvatska je posljednje tri god
Iduća će godina početi s povećanjem mjesečnih neto plaća od 3 do desetak posto za 315.000 tisuća zaposlenih iza kojega stoji neka od odluka hrvatske Vlade. Većinu dobitnika predstavljaju zaposleni u javnom sektoru kojima će u siječnju plaće porasti 3 posto, a u rujnu još 2 posto. Marićeva porezna reforma izbacila je na površinu oko 20 tisuća zaposlenih s najvećim plaćama, kojima će promjena poreznog razreda podebljati primanja za 500 do približno 1500 kuna. U dobitnike se prometnulo i 45 tisuća radnika koji su prijavljeni na minimalac, kojima će plaća skočiti oko 250 kuna. Premijer Andrej Plenković jučer je stavio potpis na devetpostotno povećanje minimalca, što je najveće povećanje minimalne plaće u jednoj kalendarskoj godini. Minimalac skače na 3750 kuna bruto, odnosno 3000 neto za osobu koja živi u Zagrebu, a u sredinama s manjim prirezom bit će nešto veći. Premijer Plenković pohvalio se da je u njegovu mandatu minimalna plaća povećana za četvrtinu, što je doista točno, a došlo je i do promjena u načinu obračuna minimalca jer je država obavezala tvrtke da dodatno plaćaju prekovremeni rad.
Vlada solidarna
Službena statistika potvrđuje da su djelatnosti tekstila, obuće te drvna i zaštitarska industrija kao djelatnosti s najviše minimalaca u zadnje tri godine povećale primanja 14 do 26 posto te su prosječne plaće i u tim branšama preskočile 4 tisuće kuna neto. Hrvatsku je od ulaska u Europsku uniju napustilo minimalno 300.000 građana, pa su i država i poslodavci u privatnom sektoru shvatili da je povećanje plaća pitanje opstanka! Posljednje tri godine, otkako se godišnja stopa rasta BDP-a značajnije odlijepila od nule, prosječne su plaće u zemlji porasle oko 12 posto, na približno 6200 kuna. Samo je u jednoj djelatnosti s oko 7500 zaposlenih – proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava – u tom razdoblju zabilježen pad prosječnih plaća od 7 posto. Zaštitari su, naprimjer, u tri godine digli plaće 24 posto, prerađivačka industrija 12 posto, trgovci 16 posto, građevinari 10 posto, hoteli 12 posto, restorani 18 posto... kako bi zadržali postojeće ljude i pridobili nove. Propulzivna informatička industrija također je među djelatnostima sa znatnijim skokom primanja (22%), a godišnji izvještaj o strukturi plaća iz ožujka 2017. pokazuje da Hrvatska već ima i oko 42 tisuće zaposlenih u tvrtkama i državnim institucijama čija je prosječna mjesečna neto plaća veća od 12 tisuća kuna! S takvom plaćom ugodnije je i kvalitetnije živjeti kod kuće, no takve europske plaće ima tek oko 4 posto zaposlenih. Pozivajući se na podatke Eurostata, premijer Plenković jučer je kazao da je i sada hrvatski minimalac veći od minimalca Bugarske, Litve, Rumunjske, Latvije i Mađarske, a nakon povećanja trebao bi preskočiti Češku, Slovačku, Poljsku i Estoniju. – Poslali smo poruku da želimo dostojanstven život za građane koji imaju najmanja primanja, za nas je načelo solidarnosti izrazito bitan aspekt djelovanja – rekao je Plenković i odmah dobio packe iz poslov-
nih krugova. Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da im Vlada nije dostavila na očitovanje prijedlog Uredbe o visini minimalne plaće i konačni prijedlog Zakona o minimalnoj plaći niti je prije sjednice Vlade dostavila posljednju verziju kompenzacijskih mjera.
Olakšica ostaje
– Na temu iznosa minimalne plaće imali smo samo jedan uvodni kratak sastanak i nema govora o tome da smo na sastanku imali diskusiju o visini iznosa minimalne plaće niti je Vlada iznijela svoj prijedlog iznosa – ističe glavni direktor HUP-a Davor Majetić uz opasku da svi koji mogu dižu plaće, HUP nije protiv povećanja minimalne plaće, ali je protiv jednostranih odluka bez ozbiljnog dijaloga s realnim sektorom. Kao ustupak poslodavcima, Vlada je odlučila da će tvrtke i u 2019. plaćati samo 50 posto zdravstvenog doprinosa radnicima na minimalcu. Svejedno, Hrvatska se prekasno upustila u bitku za čuvanje radne snage, pa nas je po iznosu prosječne mjesečne neto plaće preskočila Češka i Slovačka, Poljska nam puše za vratom, a snažan tempo rasta plaća ima i Rumunjska čije su neto plaće oko 577 eura. Bugarska, Bosna i Hercegovina te Srbija imaju prosječne neto plaće od 422 do 455 eura. Zapadne zemlje u prosjeku imaju oko i iznad 2000 eura prosječne neto plaće.