Danas drugi kupon Osvoji ulaznicu za Orašara
Od dana kada su internet i mobilni telefoni ušli u naše živote, stari dobri običaj slanja novogodišnjih čestitki, laički rečeno, ispao je iz mode. Većina nas teško će se sjetiti kada je zadnji put čestitku poslala ili primila, no s radošću evociramo osjećaj ugode koji bi nas nekoć preplavio kada bismo u poštanskom sandučiću pronašli čestitku s koje se smiješi Djed Mraz, a na njezinoj je poleđini pisani trag lijepih želja nekoga kome smo dragi.
Privlačna patina prošlosti
Iako je fizičko slanje čestitki poštom danas retro, rijetkost i svojevrsni odraz nostalgije, nije sve izgubljeno. Prema neslužbenim podacima Hrvati u prosincu u odnosu na ostale mjesece pošalju više od milijun pismovnih pošiljaka. Ne bi li i dodatno oživjeli tu lijepu gestu koja se u Hrvatskoj prakticira od kraja 19. st., Večernji list od 5. prosinca svojim čitateljima daruje reprint jedne od devet starinskih čestitki koje su dio vrijedne Grafičke zbirke NSK Zagreb. Nastale su, počevši od najstarije, od 1911. pa do Drugoga svjetskog rata. I danas aktualnim motivima i uz patinu prošlosti sigurno će vas potaknuti da ih poštom pošaljete najmilijima, a na njihovoj poleđini, za one koji više vole nove medije, je i QR kod – poveznica s aplikacijom NSK Pozdrav iz Zagreba, koja je napravljena uz financijsku podršku TZ-a Grada Zagreba i uz tehničku podršku IT tvrtke Plava tvornica, a na kojoj su do kraja prosinca dostupne za slanje u digitalnom formatu.
– U Grafičkoj je zbirci NSK Zagreb, uz brojne razglednice, i oko 500 božićnih čestitki od kojih smo odabrali njih devet za Večernji list, i to uglavnom po estetskom ključu. Najstarija od njih je, kao što ste spomenuli, iz 1911. Na njoj je naslikana košara opletena imelom i napunjena voćem koje simbolizira obilje, ima zlatnu gravuru, a poslana je iz Đakova stanovitoj gospođi Klotildi u Osijek – govori nam Tamara Ilić Olujić, voditeljica Grafičke zbirke NSK Zagreb, pa nastavlja:
– U kolekciji ima i starijih čestitki od te, ali nisu u najboljem stanju pa ih nismo odabrali za print. U zbirci su uglavnom svjetovne čestitke s prikazima djece, etnografskim motivima koji se vežu uz hrvatske običaje, jelama, šišarkama i božikovinom, a autori nekih su i umjetnici poput Andrije Maurovića pa njih zbog autorskih prava nismo za ovu priliku mogli reproducirati.
Što se pak tiče slanja spomenutih čestitki u digitalnom formatu, ono je moguće putem već poznate aplikacije Pozdrav iz Zagreba koja je za ovo adventsko vrijeme dobila update kojim je u nju dodan tzv. advent mode u kojem je uz svaku od deset najatraktivnijih lokacija u Zagrebu, od Tomislavca preko Zrinjevca i Ilice do Kaptola, vezana po jedna božićna čestitka.
– Aplikacija je besplatna i raspoloživa na androidima, a preko nje čestitke se mogu slati putem maila, društvenih mreža i servisa za razmjenu poruka – kaže Dragana Koljenik, uz Sofiju Klarin Zadravec, savjetnicu za Digitalnu knjižnicu NSK, suautorica aplikacije Pozdrav iz Zagreba, koja je pokrenula priču sa starim razglednicama metropole iz zbirke NSK i do danas zaradila prestižne nagrade.
– Ideja za aplikaciju nastala je VEČERNJI LIST U SRIJEDU 5. PROSINCA POKLANJA REPRINT STARINSKIH ČESTITKI IZ VRIJEDNE GRAFIČKE ZBIRKE NSK ZAGREB
lani iz suradnje s TZ-om Grada Zagreba kojom smo im poželjeli ponuditi nešto iz fonda NSK što bi bilo važno za turistički sektor, a razglednice su te koje su izravno povezane. Kako Zagreb sve više postaje turistički grad, posebice u vrijeme blagdana, goste metropole vidjeli smo kao novu skupinu korisnika koja u svojim posjetima Zagrebu nekako zaobilazi NSK pa smo im na ovaj način pokušali približiti i ponuditi našu građu i omogućili smo im šetnju atraktivnim lokacijama grada pomoću razglednica iz prošlosti na kojima se vidi kako su ti dijelovi grada izgledali nekad, a kako izgledaju sada. U prvih pet mjeseci korištenja imali smo više od tisuću preuzimanja aplikacije, a početkom godine na svjetskom natjecanju knjižničarskih projekata IFLA (International Federation of Library Associations and Institutions) osvojili smo treću nagradu. Prvi su bili Amerikanci, drugi Novi Zeland, a Hrvatska treća, što nam je otvorilo mogućnost da ljetos projekt predstavimo i u Kuala Lumpuru. Nagrađeni smo i prije mjesec dana, i to zlatnom medaljom na izložbi inovacija ARCA koja se održala u NSK.
Što se tiče povijesti tradicije slanja božićnih čestitki poštom, ona u Hrvatskoj počinje krajem 19. st. PRVE ČESTITKE POJAVILE SU SE 1843. U BRITANIJI, A STAJALE SU U DANAŠNJOJ PROTUVRIJEDNOSTI ČAK 20 FUNTI SVAKA Ta tradicija, motivi pa i kićenje jele k nama su došli s germanskog područja. U Hrvatsku je, konkretno, kićenje drvca došlo 1850-ih. Uvele su ga plemićke obitelji koje su tako postale nositelji nove tradicije, a običaj su vidjeli kod Austrijanaca i Nijemaca. Do tada smo imali samo badnjak, drvenu kladu koja bi gorjela te slamu u kući.
Ocean su prešle 1850.
No pravi začetnici onoga što danas poznajemo kao božićnu čestitku su Britanci.
Bogati engleski poduzetnik Sir Henry Cole 1. svibnja 1843. u Londonu je naručio prvu božićnu čestitku, koju je za njega izradio i ilustrirao John Callcott Horsley. Središnja je slika prikazivala tri naraštaja jedne obitelji dok nazdravljaju primatelju čestitke, a lijevo i desno od nje bili su prizori darivanja hrane i odjeće siromašnima. Otisnuto ih je 1000, prodavale su se za šiling po primjerku, što bi preračunato u današnju valutu bilo oko 20 funti, što i nije malo. Razlog je to što će taj običaj masovno zaživjeti više od desetljeća kasnije.
Tek s industrijalizacijom i reformom pošte, čestitke i njihovo slanje postaju dostupniji svima pa se od 1860. do 1870. počinju tiskati u većem broju. Diljem Europe postoji nekoliko manufaktura koje ih proizvode, a posebno su popularne u Njemačkoj.
Ocean su pak na putu prema Americi pojedini primjerci čestitki prešli još 1850., no pravi bum preko Bare doživjet će na Božić 1873. kada nakladnik njemačkog podrijetla Louis Prang u Bostonu počinje tiskati litografski izrađene čestitke koje ulaze u masovnu upotrebu. Motivi djece, snijega, žaba koje veselo marširaju “naoružane” instrumentima i cvijeća bili su toliko popularni da Louisa Pranga i danas zovu “ocem američke božićne čestitke”. Velik broj američkih kućanstava, digitalizaciji unatoč, i danas Božić čestita slanjem kartonskih čestitki poštom pa ih se u Americi, sudeći po podacima Greeting Cards Associationa, proda i pošalje više od milijardu i pol godišnje, dok se u Britaniji ta brojka vrti oko 700 milijuna.
Uvjereni smo da ćete i vi poželjeti na poleđini naših starinskih čestitki ispisati nešto tipa tradicijskih stihova: “Ljubav i radost, nježnost i blagost, sreća i vedrina, osmijeh i toplina, neka svega toga tebi i najmilijima ovaj Božić ima” i tako uljepšati blagdane dragim osobama.