IZIGRANA OBEĆANJA ZA BLOKIRANE
OVRŠNI ZAKON NEĆE U PRIMJENU DO 2020.
Novi Ovršni zakon neće biti u primjeni prije 2020.! Sve je jasnije da je hinjena zabrinutost Vlade za socijalne probleme blokiranih iznuđena javnim pritiskom jer se ono što se predstavljalo kao sustavno rješenje odgađa za pogodniji politički trenutak, bliže parlamentarnim izborima, a mini akcije koje su dosad poduzeli više su naštetile nego pomogle – i ovršenicima i vjerovnicima. Iako u Ministarstvu pravosuđa kažu da će se zakon donositi u redovnom postupku 2019., primjena nije na vidiku, a s obzirom na to kakav bi trebao biti, možda je tako i bolje.
– Nakon što se analiziraju pristigli komentari, nacrt prijedloga novog Ovršnog zakona bit će objavljen na portalu e-savjetovanja. Što se tiče implementacije, budući da se radi o prelasku na elektroničku komunikaciju i s obzirom na brojnost i dubinu predloženih promjena, tek nakon analize svih pristiglih primjedbi moći će se krenuti u implementaciju – kažu u Bošnjakovićevu ministarstvu, no zamjenik državnog tajnika u Ministarstvu Igor Vidra na okruglom je stolu u Osijeku izrijekom najavio da bi zakon mogao zaživjeti tek 2020.
HOK traži najprije glavnicu
Toliko o pravovremenosti. A što je sa sadržajem? Bošnjakovićeva je “mantra” da želi jeftinije, učinkovitije i brže e-ovrhe. Kad je ljetos izmijenio Zakon o ovrsi nad novčanim sredstvima, uvodeći predujmove, početni je trošak koji plaćaju vjerovnici, a ako ga uspiju naplatiti, prebace na dužnika, povećao s dosadašnjih 200 kn na mogućih 5000 kn. Time je demantirao sam sebe i tezu o pojeftinjenju postupka. Prema najavama, ponešto bi se, ali ne i značajno, smanjili troškovi u novom Ovršnom zakonu, no zar misle da nitko ne primjećuje da se te “uštede” višestruko kompenziraju predujmovima? Pobunile su se na to agencije za naplatu potraživanja, odvjetnički uredi, tvrtke... Zanimljivo je da je upravo iz Hrvatske odvjetničke komore došao prijedlog da se u ovrsi najprije naplaćuje glavnica, a onda kamata, no mjera koja bi stvarno pomogla izlasku blokiranih iz zacementirane pozicije nije uzeta na razmatranje. Novi bi zakon trebao osigurati da se dužnik adekvatno obavijesti o ovrsi i da se ona više ne može provesti bez njegova znanja, no to bi trebala biti pravna i civilizacijska norma, a ne potez za koji se očekuje panegirik. Rasteretili bi se poslodavci koji više ne bi provodili ovrhe nad plaćama, no to bi podebljalo ulogu Fine, centralne institucije u skupoći postupka. Pomak nabolje je proširenje primanja nad kojima se ne mogu provoditi ovrhe na božićnice, regres i ostale primitke mimo plaće, no najveća je hipokrizija odgađanje deložacija – zimi. U ostatku godine izbacivanje na ulicu nije problem.
Politički stil – ne pomoći
U međuvremenu, trima “vatrogasnim” zakonima, Vlada je najviše pomogla ovršenicima s milijunskim dugovima te virtualno odblokirala dio građana čiji dug nije nestao i izgledan im je ponovni ulazak u blokadu, kao i onima kojima je linearno, bez kriterija oprošten dug državi. Kad je posrijedi osobni bankrot, tu se tek ništa nije riješilo – još uvijek postoje tek dva upravitelja za osobni stečaj, a na koji način od 1. siječnja kane vrbovati nove velika je enigma. Predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin poručuje da u politički stil vladajućih očito ne ulazi odluka da zaista pomognu radnicima bez plaća, umirovljenicima na crkavici, blokiranoj maloljetnoj djeci i samohranim roditeljima, tako da onima bez primanja i sa slabim primanjima omoguće moratorij ili oslobađanje od ovrhe i kamatarenja, urede pitanje apsolutne zastare s obzirom na razvlačenje ovrhe doživotno zbog previsokih troškova te reguliraju rad agencija za utjerivanje dugova. U saborsku raspravu još nije ušao ni prijedlog izmjena Ovršnog zakona koji je pripremio zastupnik Snage Goran Aleksić uz podršku klubova Mosta i HSS-a, kojim bi se spriječila naplata odvjetničkog troška prije pokretanja sudskog postupka, povećao minimalni iznos glavnice ispod kojeg se ne može ovršiti nekretnina na 50.000 kn i zabranila ovrha nekretnine pod hipotekom iz kredita s nepošteno ugovorenim kamatama. Traže i ukidanje ovrhe nad cijelom plaćom i dužnicima koji su za to dali suglasnost.
323 stečajna upravitelja trenutačno rade u Hrvatskoj, no osobnim bankrotom još uvijek se bave samo – dva
BROJ BLOKIRANIH PAO JE S 323.000 NA 272.402, NO OČEKUJE SE DA ĆE USKORO PONOVNO U VISINE