Uskoro bi moglo biti manje novca za Hrvatsku

Među ministrima financija država članica eurozone sve je širi konsenzus o potrebi stvaranja posebnog proračuna eurozone, rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire na početku jučerašnjeg sastanka Euroskupine i današnjeg Ecofina u Bruxellesu. To su sastanci na kojima Francuzi pokušavaju pretvoriti u djelo, odnosno u stvarne odluke, neke od zamisli predsjednika Emmanuela Macrona o reformi EU, poput jačanja eurozone na način da se za nju stvori proračun, zaseban od proračuna EU. Njemačka je dala podršku, premda ne punu, i napisan je jedan zajednički prijedlog, koji predviđa uvođenje poreza na financijske transakcije kao glavnog prihoda nekog budućeg proračuna eurozone. Države koje na taj način doprinose europroračunu manje bi plaćale u proračun čitave EU (što bi moglo značiti i manje novca za zemlje poput Hrvatske, neto primateljice iz proračuna EU). No, pitanje je može li francusko-njemački prijedlog proći s obzirom na to da mu se snažno protivi niz zemalja okupljenih oko Nizozemske: nordijske i baltičke države članice EU i Irska. Neki diplomati u Bruxellesu komentiraju da je njemačka podrška francuskoj reformi eurozone samo načelna i pružena u duhu očuvanja francusko-njemačke suradnje, ali da se Njemačka zapravo oslanja na činjenicu (i priželjkuje to potajno) da će Nizozemska i društvo blokirati taj prijedlog. Ti izvori, citirani u Financial Timesu, kažu da im se to čini kao “inteligentna sabotaža” u režiji Njemačke.