ŠTO DONOSI MIROVINSKI ZAKON
Iz trećeg stupa moći će se izaći sa štednjom u džepu već s 55 godina
Umjesto dosadašnjih 50 godina, pravo na povlačenje mirovine iz trećeg mirovinskog stupa povećat će se na 55 godina! Predviđeno je to promjenama zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima – jednom od šest zakona koji čine paket mirovinske reforme. U trećem mirovinskom stupu štedi 310 tisuća građana čija se štednja kreće oko pet milijardi kuna. U odnosu na drugi stup, treći stup ima nešto labavije uvjete ulaganja i povlačenja tih sredstava, a najvažnija promjena za treći stup koja dolazi s reformom Marka Pavića odnosi se upravo na povećanje dobi na 55 godina kao prvog uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu.
Usklađivanje s preporukom
Po sadašnjem zakonu, građani su mogli tražiti isplatu svoje štednje iz trećeg stupa kada navrše 50 godina života, s tim što su jednokratno mogli povući 30 posto štednje, a ostatak u ratama, ali ne u razdoblju kraćem od pet godina. Druga je mogućnost da se štednja iz trećeg stupa isplaćuje kao doživotna mirovina te se pribraja iznosu mirovine iz prvog i drugog stupa. Štednju manju od 10 tisuća kuna građani su mogli povući u cijelosti, ali sad se ukida ta mogućnost! Trenutačno je u isplati 10.427 mirovina iz trećeg stupa. Predlagač promjena navodi da je podizanje uvjeta godina za ostvarivanje prava na mirovinu “u skladu s dugoročnom prirodom i ciljevima mirovinske štednje, kao i s preporukom Europske komisije”. Mirovine trećeg stupa trenutačno isplaćuje samo jedno mirovinsko društvo, RMOD, a od iduće godine pravo na isplatu mirovina trećeg stupa prenosi se i na osiguravajuća društva te državu, koja će formirati svoje mirovinsko društvo. Novost je i ta da će osobama čija je štednja u trećem stupu manja od 100.000 kuna mirovinu moći isplaćivati i fondovi čiji su oni članovi. Dosad je ta granica bila 50.000 kuna. Kome će štediše povjeriti isplatu mirovine, nije samo tehničko pitanje jer će na iznos mirovine utjecati i visina naknade za upravljanje, koja može biti do tri posto. Po novome, prilikom ostvarenja prava na mirovinu neće se plaćati nikakve izlazne naknade, neovisno o načinu isplate mirovine, a jednako tako Vlada je ukinula naplaćivanje ulazne naknade za osobe koje dosad nisu štedjele u trećem stupu te odluče dio svojih primanja usmjeriti u taj oblik štednje. Da bi građane motivirala da dodatno štede za starost, država i dalje daje 15 posto poticaja na ukupno uplaćeni doprinos, ali najviše 750 kuna na uplatu do 5000 kuna godišnje. Inače, u otvorenim mirovinskim fondovima štedi oko 290 tisuća građana čija imovina iznosi 4,1 milijardu kuna, a u zatvorenima oko 20 tisuća zaposlenih čija je mirovina 878 milijuna kuna. Državni poticaji čine treći stup najatraktivnijim oblikom privatne štednje. Novi će zakon obvezati mirovince da za članove zatvorenog fonda izrađuju izvještaj o mirovinskim primanjima, te da svake godine “dio prihoda” – ne propisuje se koliki – ulažu u osnaživanje financijske pismenosti građana o individualnoj kapitaliziranoj štednji. Inače, trenutačni godišnji prinos otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova kreću se od minus 2 do plus 5 posto, što znači da su neki na gubitku, no kad se uzme prinos od osnivanja, tada je stanje bolje i raspon zarade kreće se plus 3 do plus 6 posto. Usporedbe radi, prinosi drugog stupa u ovoj godini su od 1 do 2,6 posto, a od osnivanja u 16 godina od 5 do 5,8 posto za najjaču b kategoriju.
Financijska pismenost
Zaposleni koji ove godine imaju uvjete za mirovinu u velikoj su nedoumici isplati li im se više sad otići u mirovinu ili čekati nove uvjete, a područni uredi mirovinskog osiguranja zatrpani su upitima za prethodni izračun mirovina. Građani bi trebali znati da im u mirovinskom osiguraju mogu dati izračun samo prema trenutačnim uvjetima, dakle radnici koji su članovi drugog mirovinskog stupa mogu dobiti izračun buduće mirovine pod pretpostavkom da će se vratiti u prvi stup, gdje ih čeka 27 posto dodatka, i pretpostavkom koliko bi dobili ako ostanu u drugom stupu, gdje bi po sadašnjem zakonu ostali bez dodatka. U mirovinskom zavodu vele da će izračune po uvjetima iz novih zakona davati tek nakon što Sabor izglasa zakone. Ovaj tjedan očekuje se rasprava, a glasovanje najkasnije do sredine prosinca. Prema prijedlogu zakona, osiguranicima drugog stupa priznavat će se pravo na isplatu dodatka na mirovinu i u slučaju ako ostanu u drugom stupu, i to 27 posto na uplate do 2002. i 20,25 posto na uplate nakon te godine. Nadalje, mijenjaju se i uvjeti za usklađivanje (isplatu) mirovina iz drugog i trećeg stupa, u prilog osiguranika, što bi također moglo pozitivno utjecati na iznos budućih primanja. Ako već Vlada poziva druge da se brinu o financijskoj pismenosti, bilo bi dobro da i država građanima približi sve relevantne informacije vezane za promijenjene uvjete umirovljenja.
IZRAČUNI PREMA NOVIM UVJETIMA NE MOGU SE DOBITI DOK NE STUPI NA SNAGU NOVI ZAKON
SADA SE SREDSTVA IZ TREĆEG STUPA MOGU POVLAČITI S NAVRŠENIH 50 GODINA, I TO 30 POSTO ODMAH