Gospodarstvenici 2018. Ante Vlahović i Marin Pucar

Ministar Horvat: Radimo listu ulagača, privučemo li 20 posto s tog popisa, otvorit će se 10.000 kvalitetnih radnih mjesta

Stručni žiri prednost dao šefu Adrisa, čitatelji izabrali čelnika Podravke// Događajem godine proglašeni nagodba u Agrokoru i Pelješki most

Gospodarstvenik 2018. godine po izboru stručnog žirija Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika je Ante Vlahović, predsjednik uprave Adrisa, a prema izboru čitatelja naših novina to je Marin Pucar, predsjednik uprave Podravke. Gospodarski događaj godine po izboru žirija je sklopljena i pravomoćna nagodba Agrokorovih vjerovnika, dok su čitatelji u toj kategoriji pobjednikom proglasili gradnju Pelješkog mosta, pa su nagradu dobile Hrvatske ceste.

Ne odlaze samo zbog plaće

Večernji list i Poslovni dnevnik na dodjeli nagrada “Gospodarstvenik i gospodarski događaj 2018. godine”, koja je održana u Westinu, okupili su najutjecanije poslovne ljude, male i srednje poduzetnike te čelne ljude države: predsjednicu RH Kolindu Grabar-Kitarović te ministre Darka Horvata, Zdravka Marića i Gorana Marića. Izvrsnost i konkurentnost laureata nagrade u kontekstu hrvatskog i europskog gospodarstva već su prepoznati, a uz optimizam karakterističan za poduzetništvo na događaju su se mogle čuti brojne preporuke Vladi i državnoj administraciji kako osigurati ubrzanje ekonomskog rasta i jače poticanje investicijskih aktivnosti. I predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i poduzetnici su kao najveću prijetnju i problem hrvatskoga gospodarstva istaknuli nekonkurentno okruženje te problem nedostatka radne snage koji poprima dramatične razmjere. Predsjednica je kritizirala, doduše nešto blaže nego uobičajeno, Vladu i njezine gospodarske i reformske poteze, a Darko Horvat, ministar gospodarstva, najavio da će 2019. godina biti godina digitalne transformacije u Hrvatskoj. Predsjednica je istaknula da je Hrvatska, unatoč reformama, najnekonkurentnija u klubu nove Europe te apelirala da gospodarsku i demografsku politiku treba čvršće povezati kako bi se zaustavilo iseljavanje ljudi. – Nema mjesta samozadovoljstvu jer rast gospodarstva još nisu osjetili svi građani niti smo uspješno odgovorili na izazove koji stoje pred nama – kazala je nabrajajući pet izazova na koje Vlada nije adekvatno odgovorila. Kritizirala je Vladu zbog sporog provođenja reformi koje bi vodile u rast produktivnosti i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. – Svi želimo veću stopu rasta od 2,8 posto – rekla je predsjednica, a da rast mora biti veći od 2,8 posto kao stav Vlade prenio je i ministar Horvat. Drugi je problem nepovoljna struktura gospodarstva jer turizam u njoj zauzima preveliki udjel, treći je izostanak jasne strategije razvoja gospodarstva. Četvrti izazov su vanjski rizici na koje sami ne možemo utjecati poput trgovinskih ratova, oscilacija u cijenama sirove nafte te mogućeg rasta kamatnih stopa i

migracija... Ipak, najvažniji izazov je iseljavanje stanovništva i depopulacija. – Do 2051. godine izgubit ćemo više od 1,1 milijun stanovnika u odnosu na popis iz 2011. godine. Broj osoba u radnom kontingentu smanjit će se na 1,8 milijuna, broj mladih do 14 godina smanjit će se za 49,1 posto, broj osoba u radnoj dobi smanjit će se za 36,5 posto, a broj starijeg stanovništva porast će za 24,4 posto – upozorila je predsjednica. I gospodarstvenici su u sklopu panel-diskusije istaknuli problem radne snage. Složili su se da plaće nisu jedini poticaj odlaska brojnih radnika. Na tržištu je otvoreno tridesetak tisuća radnih mjesta koja se ne mogu popuniti, a ni stipendije nisu dovoljan poticaj za školovanje djece u strukovnim školama. Nedostatak radne snage nije samo hrvatski već europski problem jer u svim državama poslodavci teško nalaze radnike. Zato je ključno da se osigura konkurentnost. Poslodavci u turizmu su oslobađanjem troškova za topli obrok i smještaj radnika uspjeli povećati neto primanja, a slične mjere dodatno bi oslobodile prostor za rast primanja radnika. Upozorili su i da plaće rastu brže od produktivnosti pod pritiskom što rezultira disbalansom u kompanijama. Dio problema može se riješiti i korištenjem digitalnih alata, a ministar Darko Horvat najavio je da će upravo 2019. biti godina digitalne transformacije. Hrvatska bi, prema planovima, iz fondova EU trebala za digitalizaciju povući 660 milijuna eura. U planu je digitalizacija poslova same države što će donijeti uštede i ubrzati procese. Nova financijska perspektiva EU do 2027. godine bit će usmjerena na razvoj inovativnih sektora, pojasnio je Horvat.

Razvoj umjetne inteligencije

– Uzeli smo konzultante koji rade i za Njemačku na području razvoja umjetne inteligencije koji će u tri mjeseca razviti strategiju. Na temelju te strategije razvit ćemo kvalitetna radna mjesta – obećava Horvat. Istaknuo je da će raditi na privlačenju kvalitetnih investicija koje zasad zaobilaze Hrvatsku i radije biraju Srbiju. U tom kontekstu ističe da ćemo investirati 48 milijuna kuna u IBM da bismo otvorili 600 radnih mjesta, a Vlada radi na povezivanju tvrtke Rimac automobili s proizvođačem baterija Varta kako bi zadržali proizvodnju u Hrvatskoj. – Trenutačno radimo listu ulagača, a privučemo li barem 20 posto ciljanih meta, dobit ćemo 10 tisuća novih i kvalitetnih radnih mjesta – obećao je Horvat te dodao da se do kraja godine očekuje dvije milijarde eura stranih ulaganja u RH, po čemu će ova godina po ulaganjima biti najuspješnija u povijesti Hrvatske.