KOME SE POGODUJE DIGITALNIM KNJIGAMA?
Vladajuća koalicija sve češće ima problema sa suglasjem o odlukama koje donosi, a ovaj je put zbog Zakona o udžbenicima problem nastao između HNS-a i Milana Bandića. Dan prije jučerašnje saborske rasprave o spomenutom zakonu ministrica obrazovanja Blaženka Divjak prijetila je ostavkom ako se zakon ne donese, predstavnici Bandićeva kluba zastupnika u Saboru prijetili da će glasovati protiv zakona ako se ne prihvate njihovi amandmani, a predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić uvjeravao kako će sve biti u redu te da Bandićevi zastupnici neće glasovati protiv zakona.
Rok elektroničkih knjiga
Međutim, i HDS-ovac Branko Hrg, koji čini dio većine, uvjetovao je podršku zakonu prihvaćanjem njihova amandmana, a Kažimir Varda iz Bandićeve stranke zatražio je da se prihvate njihovi amandmani. Prvi je vezan uz osiguravanje besplatnih udžbenika za sve osnovnoškolce, kojim su već bili uvjetovali prihvaćanje državnog proračuna za 2019. godinu, no na kraju ga povukli tvrdeći kako ih je premijer uvjerio da će se dogodine pronaći novac za taj projekt koji Bandić već godinama provodi u Zagrebu. Sada “bandićevci” ponovno aktiviraju taj svoj zahtjev i njime uvjetuju glasovanje za spomenuti zakon, no čini se da im puno više smetaju prijedlozi da se elektronički udžbenici mogu mijenjati svake godine umjesto svake četiri godine kao tiskani udžbenici te da ministrica pravilnikom uređuje cijene elektroničkih udžbenika.
– Ova izmjena elektroničkog udžbenika nije opravdana ni prihvatljiva, otvara se prostor za manipulacije, čak otvorena pogodovanja tvorcima elektroničkih udžbenika. Trajanje tzv. papirnatog udžbenika je četiri godine, ali za elektroničke verzije jednu godinu, ide se na prisilnu digitalizaciju i pretjeranu informatizaciju pričom o laganim i jeftinim udžbenicima iako je u pozadini nešto drugo – kritizirao je Kažimir Varda, potpredsjednik Bandićeve stranke. Što se tiče cijene elektroničkog dijela udžbenika, u prvom čitanju propisivalo se da je ta cijena najviše 20 posto od tiskanih udžbenika, podsjeća.
– A u konačnom je prijedlogu taj postotak izostao pa kažete da će udio cijene urediti ministar pravilnikom. To izaziva sumnje. Zašto ste izostavili maksimalnu cijenu elektroničkog udžbenika? Dosad se govorilo o pogodovanju izdavačkom lobiju, no postavljam pitanje uvodimo li mi neki novi lobi IT industrije i tko će te troškove eksperimenta platiti nakon što usahnu sredstva iz EU? – zanimalo je Vardu. Ministrica Blaženka Divjak poručila je da ovaj prijedlog ne nameće digitalizaciju, nego otvara mogućnost raznovrsnoj ponudi i odabiru.
– Oni koji budu htjeli i dalje će moći koristiti i odabrati klasične, tiskane i udžbenike i druge obrazovne materijale. Neki se pitaju pogoduje li se ovom digitalizacijom nekome, pa kome bi se pogodovalo ako su ti isti nakladnici koji sada rade tiskane knjige isti oni koji će raditi digitalne. Razlika među njima postoji u tome da su neki spremniji pa su se uhvatili u koštac s izazovima novoga vremena, uhvatili su se u koštac s IV. industrijskom revolucijom, a drugi su napunili skladišta knjigama koje su možda primjerenije 19. stoljeću – ustvrdila je Divjak. Priznaje da je bilo dosta upozorenja da ne dira ovaj zakon.
Nagodba sa Zagrebom
– Jer da ima previše interesa koji su vezani za taj zakon, no ja mislim da naš interes, a to je bio interes našega tima u Ministarstvu, jest da se brinemo o učenicima, učiteljima i zaštiti državnog budžeta i kućnog budžeta – naglasila je.
Saborska rasprava pokazala je tako da i dalje nema suglasja između HNS-a i Bandića, očekivano, ni oporba nije pozdravila predložene izmjene, no u HDZ-u tvrde da problema neće biti, odnosno da “bandićevci” neće uskratiti potporu zakonu. U čemu leži ta sigurnost, nije jasno, no zanimljivo je primijetiti da je upravo jučer Vlada dala ovlast Ministarstvu financija za sklapanje nagodbe s Gradom Zagrebom radi mirnog rješenja spora te suglasnost da Zagrebu isplati 268,9 milijuna kuna temeljem presude zagrebačkog Trgovačkog suda oko isplate sredstava za tzv. decentralizirane funkcije. Podsjetimo, riječ je o presudi iz prosinca 2015. godine, a nagodbom će se Ministarstvo financija obvezati da do kraja ove godine Gradu plati 205,9 milijuna kuna glavnice, a najkasnije do 31. ožujka iduće godine još 63 milijuna kuna za dio zakonskih zateznih kamata.