HRVATSKA PO KUPOVNOJ MOĆI ZAOSTAJE 38% ZA PROSJEKOM EU
Hrvatska se 2017. nalazila među tri države članice EU s najnižim materijalnim blagostanjem kućanstava mjereno stvarnom pojedinačnom potrošnjom njezinih građana. Kupovna moć europskih građana kretala se od najnižih 54% prosjeka EU u najsiromašnijoj Bugarskoj do 132% u najbogatijem Luksemburgu. Hrvatski građani dijele predzadnje mjesto zajedno s mađarskima, a obje te zemlje dostigle su 62% prosjeka EU te za prosječnom potrošnjom zaostaju 38%, objavio je Eurostat.
Grabe Rumunji, Poljaci...
U odnosu na godinu prije Hrvatska je smanjila razliku prema prosječnoj potrošnji u EU za jedan postotni poen, dok je Mađarska stagnirala. Zemlja koja nas je pretekla prije dvije godine, Rumunjska, u godini dana dodatno je digla materijalno blagostanje svojih građana sa 65 na 68% prosjeka, a kad se usporedba protegne na pretkriznu 2008., tada je rumunjski skok još veći – za 15 postotnih poena. Uz Rumunje krupnim koracima naprijed grabili su i Poljaci, koji sada zaostaju za prosjekom EU svega 24%, ali i Česi koji su pretekli Slovence te im do prosječnog materijalnog blagostanja kućanstava EU nedostaje 18 postotnih poena. Za to vrijeme blagostanje hrvatskih kućanstva u devet godina neznatno se pomaknulo samo za dva postotna poena, sa 60 na 62% europskog prosjeka, a kad se standard mjeri paritetom kupovne moći po glavi stanovnika, tada smo u padu za jedan postotni poen sa 63 na 62% BDP-a u EU. Stvarna individualna potrošnja na osnovi koje se mjeri materijalno blagostanje kućanstva uključuje sve robe i usluge koje građani koriste, neovisno o tome jesu li ih sami kupili ili im je država osigurala njihovo korištenje. Upravo zbog toga je razlika između stvarne individualne potrošnje građana najsiromašnijih i najbogatijih država manja nego kad se gleda visina BDP-a po stanovniku. No Hrvatska pada ili stagnira po oba pokazatelja. Stvarna individualna potrošnja bugarskih građana rasla je u proteklom desetljeću s 45 na 54% i, ako nastave tim tempom, mogli bi nas prestići u ovom desetljeću. Poljaci su skočili sa 61 na 76%, Rumunji s 53 na 68%. Slovačka također ubrzano smanjuje zaostajanje za zapadnoeuropskim članicama, jednako kao i baltičke zemlje.
Slovenija na 85% prosjeka
Razloga za slavlje i zadovoljstvo svojim političkim i ekonomskim elitama nema ni Slovenija čiji su građani 2008. godine zaostajali po blagostanju za 20%, a sad se razlika povećala na 23%. Po paritetu kupovne moći Slovenija je pala s 90 na 85% prosjeka EU. Kupovna moć odražava snagu ekonomije, a podaci pokazuju da standard Italije, Francuske i Velike Britanije pada, a Nijemaca raste.