Tužiti medije je – biznis PROTIV MEDIJA VODE SE 1163 SPORA, 33 HRT-OVA
Poželjno je i prirodno stanje da se novinari bave vlašću; i zakonodavnom i sudskom, a ne da se sudovi bave njima. Sudovi trebaju slobodne medije, a medijima treba neovisno sudstvo. Nama svima treba i jedno i drugo, poručio je Ranko Marijan, sudac Vrhovnog suda, s okruglog stola “Novinarstvo pred sudom” na kojem su jučer u Hrvatskom novinarskom društvu sudjelovali novinari, urednici, suci i odvjetnici te Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europske federacije novinara (IJF). Nije, međutim, iako su pozvani, bilo predstavnika HRT-a koji je posljednjih tjedana akcelerirao tužbe protiv novinara, drugih medija, ali i vlastite strukovne organizacije – HND-a, a ni sudaca Općinskoga građanskog suda.
Tuže vlastito društvo
Stvarnost je dijametralno drukčija od onoga što bi htio sudac Vrhovnog suda, nekoć i sam tužen kao urednik Studentskog lista, ali i novinari i mediji protiv kojih se trenutačno vode 1163 spora, a samo HRT u 33 tužbe potražuje više od 2,17 milijuna kuna. Prema statistici iz ankete koju je predstavila potpredsjednica HND-a Slavica Lukić, a u kojoj je iz 90 medija HND dobio povratnu informaciju od njih samo 18, najviše se tužbi vodi protiv izdanja Hanza medije, 459, i Styrije, 420. Slobodna Dalmacija ima ih sto, Index 71, Nacional 22, Telegram 21, RTL koji se jedini među televizijama izjasnio – 18, T-portal i Novosti po 15... Prosječan je iznos odštete koji se potražuje 104 tisuće kuna. Protiv novinara 18 medija podignuto je još 25 privatnih tužbi.
– Prvi put na popisu tuženih našao se i HND i njegov predsjednik Hrvoje Zovko zahvaljujući shvaćanju Hrvatsko novinarsko društvo napisalo je 10 preporuka među kojima je na prvom mjestu dekriminalizacija kaznenih djela protiv časti i ugleda. Također, novčano popravljanje štete ugledu treba biti rezervirano samo za situacije kad štetu nije moguće drukčije popraviti. Visina odšteta u medijskim sporovima trebala bi se uskladiti sa štetama u drugim postupcima povrede osobnosti, a svrha sudskih postupaka ne smije biti kažnjavanje novinara i medija, posebno kad prenose informacije u interesu javnosti. Javne osobe trebale bi imati veći stupanj tolerancije prema propitkivanju njihova djelovanja. slobode govora na HRT-u. Javni medij, financiran javnim novcem, postao je glavni akter u uzurpiranju slobode i ušutkavanja – prokomentirala je S. Lukić te dodala i da su osam tužbi protiv medija podigli rektor i prorektor Sveučilišta u Zagrebu koji su, također prvi put u povijesti, tužili i svog – studenta. No, ono što je posebno problematično su postupci koje pokreću suci.
– Kada vas tuži sudac, ako ste novinar ili medij, jako ćete teško dobiti, a presude za duševne boli su velike: sudačke duševne boli jako koštaju – sarkastično je zaključila potpredsjednica HND-a.
Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europske federacije novinara, upozorio je da je nedavni izvještaj o stanju medija pokazao da je stanje, prema kriteriju političkog uplitanja u rad javnih servisa, najgore u – Hrvatskoj.
– Visoka je razina političkog uplitanja, nema uredničke autonomije, nema neovisnosti javnog medija i financiranja. Ako usporedite s drugima, gore je nego u Srbiji, Bugarskoj, gore je i nego u Turskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj... – otvoren je Gutiérrez koji napominje da se, iako je zabilježeno više od 500 napada na novinare u EU, nikad nisu suočili s ovakvom situacijom u kojoj javna televizija tuži druge medije, svoje novinare i strukovnu organizaciju. IJF od Vlade traži manje uplitanja u javni servis.
– Danas želimo odavde poslati jasnu poruku da nas neće ušutkati ovim tužbama. HND traži bezuvjetno povlačenje svih tužbi protiv svih medija i HND-a. To je nešto o čemu nećemo pregovarati: na priču da se mi ispričamo pa će oni povući, od javne kuće financirane novcem svih nas, nećemo nikad pristati – jasan je čelnik HND-a koji napominje da su tužbe za duševne boli sredstvo pritiska jer visina odštetnih zahtjeva cilja na financijsko uništenje novinara i medija.
Potreba edukacije
Biznisom ih naziva glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić koji ironično kaže da je posljednjih godinu i pol do dvije ta nevjerojatna bolest zahvatila velik broj gospodarstvenika, političara, nogometnih trenera...
– Netko je prepoznao slabosti u sudskoj praksi i nema više sramoćenja, imamo duševne boli. Ne radi se samo o pritisku, one su postale biznis. U Večernjem listu rekordan je broj tužbi podnio potpredsjednik Sabora Milijan Brkić. Trebali bismo razmišljati hoćemo li sljedeći put kad budemo pisali o njemu povući ručnu? – retorički pita Klarić.
Kako je moguće da samo novac liječi duševne boli i može li čovjek koji je u tolikom duševnom disbalansu uopće obnašati tu funkciju, zapitao je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić, komentirajući 33 tužbe koje je podigao Kazimir Bačić, glavni ravnatelj HRT-a. Uputio je javno pitanje Vladi i premijeru Plenkoviću zašto to puštaju. Sanja Katušić Jergović, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici, poentirala je da se Europski sud za ljudska prava uvijek poziva na dva osnovna prava koja treba uravnotežiti – pravo javnosti da zna, ali i zaštitu osobnosti. Odvjetnice Vanja Jurić i Vesna Alaburić upozorile su na potrebu edukacije svih sudionika, jer se događa da o medijima odlučuju suci koji ih ne prate, ne poznaju im način rada, a neki ne prepoznaju ni satiru. Nju bi, smatra Domagoj Zovak, glavni urednik Newsbara kojemu je ona osnovni alat, Zakon o medijima trebao posebno definirati.