HRVATSKA JE SLABA, A STIŽE NOVA KRIZA

Cijene nekretnina rastu, rastu i plaće, poslodavci radnike traže svijećom, investicije rastu, a svjetski ekonomisti najavljuju novi ciklus krize! Zvuči kao paradoks, ali rani znakovi s tržišta pokazuju da je vrijeme brzog rasta lagano iza nas, a onima koji i dalje vjeruju u ekspanziju gospodarstva dovoljno je reći da je ekonomija bila najbrža netom prije sloma u 2008. godini. Kriza pred nama ne bi trebala biti ni približno intenzivna kao netom spomenuta svjetska financijska kriza, ali dovoljno će usporiti razvoj da bi je države poput Hrvatske itekako osjetile.

Pad industrije i rast kredita

Da se iza brda valja nevolja za Hrvatsku pokazuju i nedavne korekcije rasta Međunarodnog monetarnog fonda, ali i Europske komisije. Nijedna od te dvije institucije ne očekuje puno od njemačkog i talijanskog gospodarstva, naših najvećih trgovinskih partnera. Usporavanje industrije u Njemačkoj i recesija u Italiji mogli bi snažno pogoditi izvoznike u Hrvatskoj, ali poremećaj bi se mogao osjetiti i u turizmu. Ako Talijani i Nijemci primijete pad standarda, mogli bi izabrati jeftinije turističke destinacije poput Turske što bi se moglo negativno odraziti na granu koja Hrvatskoj donosi više od 17 posto gospodarskih aktivnosti. Iako se Hrvatskoj i dalje prognozira rast od 2,7 posto u tekućoj godini, čak i Ekonomski institut Zagreb upozorava da se treba računati na kontrakciju. Uvjereni su da se ona dogodila već u prošloj godini pa su tako objavili da je u cijeloj 2018. BDP rastao svega 2,3 posto.