NIJEMCI ZA DLAKU IZMAKLI RECESIJI, ALI VEĆ JE JASNO DA ĆE IH MANJE NA JADRAN
NIJEMCI SU ZA DLAKU IZMAKLI RECESIJI, ALI VEĆ JE JASNO DA ĆE MANJE LJETOVATI NA JADRANU
IZVJEŠTAJ MMF-a JE KVALITETAN, NABRAJA POZITIVNE STVARI, ALI UPUĆUJE I NA ODREĐENE IZAZOVE S KOJIMA SE SUOČAVAJU HRVATSKO GOSPODARSTVO I DRUŠTVO. OBJAVA MMF-K NIJE NIŠTA NOVO, NIŠTA NEOČEKIVANO ZDRAVKO MARIĆ ministar financija
U ekonomskom svijetu sve se jučer vrtjelo oko Njemačke i činjenice da je ta zemlja za dlaku izbjegla ulazak u tehničku recesiju. Posljednje tromjesečje 2018. godine njemačko je gospodarstvo stagniralo u odnosu na treći kvartal, što je na kraju prihvaćeno kao svojevrsno olakšanje. Kako se u današnjem svijetu sve vrti oko očekivanja i psihologije, i stagnacija je bolja od recesije, pa su burze skokom dionica pozdravile vijest da je eurozona, kao i EU 28, na samom kraju godine povećala BDP 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, uz stagnaciju njemačke ekonomije i Italiju kao jedinu iz prve lige koja se susrela s padovima dva kvartala zaredom. I uz smanjenje rasta s očekivanih 1,8 na oko jedan posto u ovoj godini najveća europska ekonomija, Njemačka, i dalje će biti jedna od najprivlačnijih migrantskih destinacija i najpouzdanijih partnera za poslovanje. Usporavanje njezine ekonomije predstavlja veći problem za siromašne trgovinske partnere nego za Njemačku samu. Hrvatska je, svakako, jedna od njih. Tako njemački analitičar i ekonomist Carsten Brzeski kaže da su ekonomski temelji prve europske ekonomije ostali čvrsti te su “šanse za postupni oporavak još uvijek puno veće od šansi za još jedno razočaranje”. Njemačka ima prostora da povećanjem plaća i socijalnih davanja potakne potrošnju, što se vidjelo i na jučer objavljenim podacima za četvrti kvartal, za razliku od prezaduženih članica, čije su intervencije u ekonomske cikluse sužene.
Istočna Europa usporava
Spominju se četiri razloga zbog kojih su Angeli Merkel u drugom dijelu 2018. ekonomska kola krenula nizbrdo. Najvažniji je vezan uz pogoršavanje globalnih vanjskotrgovinskih odnosa koje je potaknuo američki predsjednik Donald Trump, drugi uz Brexit i neizvjesnosti koje bi mogao donijeti nekontrolirani razlaz s Velikom Britanijom, zatim troškovi koje su donijeli dodatni ekološki standardi njemačkim proizvođačima automobila te na kraju veće poplave koje su lani donijele značajnije ekonomske štete te su imale negativan utjecaj i na gospodarstvo. Eurostat navodi da je od većih ekonomija najbolji rezultat u četvrtom kvartalu imala Španjolska s 0,7 posto ubrzanja u odnosu na treći, Francuska je rasla 0,3%, a Britanija 0,2 posto. Uz izuzetak Španjolske, ostale članice eurozone usporavaju, zbog čega je i MMF treći put u nekoliko mjeseci smanjio procjene globalnog rasta u ovoj godini na 3,5 posto. Kina bi i ove godine, Trumpu usprkos, trebala povećati svoj BDP iznad 6 posto, Indija će rasti 7,5%, dok će Rusija i Latinska Amerika imati umjerene stope rasta nešto niže od 2 posto. MMF je i Hrvatskoj savjetovao da se okrene reformama, prije svega da smanji javnu upravu i zaštiti radnike na određeno od nesigurnih oblika rada. Hrvatska bi, očekuje se, ove godine trebala rasti 2,7 posto. Usporavanje njemačkog gospodarstva prelijeva se i na istočnoeuropske članice čije su ekonomije također blago usporile. Međugodišnja stopa rasta u Poljskoj spustila se ispod 5 posto, što je najsporije u posljednjih šest kvartala, Slovačka bilježi međugodišnju stopu od 4 posto, podaci za kraj godine u Češkoj se još čekaju, no prethodna dva kvartala Češka je rasla samo 2,4 posto. Sve se to može negativno preliti i na Hrvatsku, koja je ovisna o drugima i zbog turizma. Njemački pad BDP-a u trećem kvartalu već se odrazio na putne pla-
nove njemačkih građana, koji tradicionalno rano planiraju odmor, a kod nas su najbrojniji gosti. Godišnje ih u inozemstvo putuju deseci milijuna, a među najbrojnijim su turistima i u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji, Turskoj...
Buking kasni, turisti se premišljaju
Zasad, pak, te prve turističke laste krila šire uglavnom prema Turskoj. U siječnju je većina mediteranskih zemalja, uključujući i našu, na njemačkom tržištu bilježila blage minuse prema lani. Turska ne. Jedan lanac njemačkih putničkih agencija objavio je kako je od aranžmana prodanih od 15. prosinca do 15. siječnja čak 28 posto bilo za Tursku. Turski ministar turizma i kulture Mehmet Nuri Ersoy za cilj je u 2019. postavio 48 milijuna stranih gostiju i osam milijuna više nego lani. Je li prenapuhao prognoze, vidjet će se već za koji mjesec, no zabrinuti Španjolci, koji godišnje ugoste više od 80 milijuna stranaca, od čega 12 milijuna Nijemaca, već su reagirali i za njemačko tržište produljili razdoblje popusta na ranu prodaju aranžmana. U igri velikih brojki, dakako, više mogu izgubiti oni koji više imaju, a Hrvatska sa 17 milijuna stranaca ipak nije na prvoj crti turističke bojišnice. No, očito je da 2019., što zbog povratka Turske, što zbog kolebljivog bukinga u Njemačkoj, ni za Hrvatsku neće biti bezbrižna kao nekoliko prethodnih.
– Istraživanja pokazuju da Nijemci ove godine namjeravaju putovati, možda čak i u malo većem broju nego lani, ali trenutačno se to ne vidi. Buking kasni, a niti na sajmovima, gdje se obično na prvi pogled vidi oko čijeg je štanda najveća gužva i tko je “in”, sad nema posebnog entuzijazma. Nijemci su oprezni, prate što se događa u svijetu, pitaju se što će biti s Brexitom, a, nakon što je procjena rasta BDP-a za 2019. treći put korigirana naniže, zaključuju da završava razdoblje idiličnih godina – komentira Selimir Ognjenović iz turoperatora ID Riva toursa. – Turska, pak, ima svoje dobro poznate adute, cijene. Iz Münchena možete avionom u Tursku za 149 eura, a do Splita za 300 eura. Hrvatska se u tu cjenovnu utrku niti može, niti treba upuštati, ali vjerujem da će se minusi za druge zemlje, pa i za Hrvatsku, dobrim dijelom popeglati tijekom veljače i ožujka. Pritom, za naš turizam nije Turska najveća opasnost, nego sama Njemačka. Ona je Nijemcima i inače destinacija broj jedan, lani su zbog lijepog vremena masovno ostajali u zemlji, a analize govore da će ih ove godine to napraviti još više. Smanjuje se dio kolača za koji se u Njemačkoj bore druge zemlje i nisam optimističan oko rasta posjete za Hrvatsku – kaže Ognjenović. Lani je Hrvatska ugostila 2,9 milijuna Nijemaca i šest posto više nego 2017, a ostvarili su 21,2 milijun noćenja. Kako sada stvari stoje, repriza bi bila sasvim dobar rezultat.