Zašto je slavni vrt palače Gvozdanović razrovan?

U podnožju zemljišta na Dubravkinom putu već neko vrijeme stoji nepomično. Potpuno “mrtav”, žuti bager kao da čeka ponovni početak radova koji su stali prije nekoliko mjeseci. Srušen je tada dio kameni stuba, klupe i žardinijere od istog materijala i stare balustrade koje su činile taj nekad reprezentativni vrt Gornjeg grada, uveden i u hrvatski registar spomenika vrtne arhitekture. Sagrađen je 1929. prema projektu Stjepana Uršića, jednako kao i dio pripadajuće vile koja stoji na bedemu stare jezgre.

Vapio za rekonstrukcijom

Dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća palača Gvozdanović okupljala je zagrebačku elitu, Arhitektonskog fakulteta, tvrditi jesu li radovi dobro ili loše izvedeni.

– Uvijek u jednom trenutku ono što se radi ne izgleda baš najreprezentativnije. Potrebno je čekati da sve dođe u poodmakliju fazu. No, da se vrt trebao konačno urediti, to se slažem – ističe Braun.

Radovi će se, umiruje Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO-a, nastaviti kad vremenski uvjeti budu povoljniji, na proljeće, a radikalne mjere morale su se poduzeti jer je samoniklo drveće, koje je poprilično izraslo, korijenjem uništilo vrtnu arhitekturu.

– Drugačije se jednostavno nije moglo sanirati. Vrt je zaštićen kao cjelina, ali sama oprema bila je ono što nazivamo “betonskom galanterijom”. Naravno da smo prije nego što su radovi počeli izradili kalupe kako bi obnovljeni vrt izgledao isto kako ga je zamislila gospođa Gvozdanović – kaže Gašparović. Sanacijom je, kako je vidljivo iz dokumentacije u javnoj nabavi, planirana