Večernji list - Hrvatska

“Radio & Juliet”

- Jelena Ružić

Tri godine nakon prvoga gostovanja u Zagrebu, na scenu se vraća glazbeno-plesna poslastica s potpisom jednoga od najvećih svjetskih koreografa Edwarda Cluga – Radio & Juliet. Svevremens­ku priču o Romeu i Juliji smještenu u kontekst današnjega vremena uz zvuk Radioheada gledatelji­ma, koji su si uspjeli osigurati karte, donose jedan od najpoznati­jih baletana svjetske baletne scene Denis Matvienko i Olga Tymoshiva koja je u intervjuu uoči sutrašnje predstave gledatelji­ma obećala jedno – izvrsnost.

Što je zajedničko Shakespear­eu i Radioheadu?

I Shakespear­e i Radiohead genijalni su u svojim smjerovima umjetnosti. Bez obzira na to što su postojali u apsolutno različitim vremenima. Mislim da im je to najbitnija dodirna točka. Međutim, sigurno svatko od nas krije jedan mali trenutak u životu kada je srce bilo slomljeno zbog neke ljubavi i to je tema koja nas povezuje. Naravno, ne u mjeri Romea i Julije, ali se s temom nesretne ljubavi sigurno mogu svi poistovjet­iti. Tako se, vjerujem, i Thom Yorke osjećao kada je napravio pjesmu za odjavnu špicu popularnog filma s Leonardom DiCaprijem i Claire Danes, Romeo + Juliet. Iz naše perspektiv­e povezao ih je, doslovno, koreograf Edward Clug – spojio je glazbu svog najdražeg benda s jednom od svojih najdražih ljubavnih priča.

Kako su se Romeo i Julija snašli u današnjem otuđenom društvu?

Mislim da je priča o Romeu i Juliji danas aktualna isto kao i u dalekoj prošlosti. Želim vjerovati da će tema vječne ljubavi biti aktualna zauvijek. Kao što sam i rekla, dio toga vjerojatno imaju svi u sebi. Danas je društvo otuđeno onoliko koliko je pojedinac otuđen. Poznavajuć­i priču o Romeu i Juliji, čini se da su i tada ljudi (ili pojedinci) bili otuđeni – budući da su se Romeo i Julija borili protiv neshvaćeno­sti u svojim obiteljima. Vremenom su se mijenjale okolnosti i kontekst, a tehnologij­a napredoval­a, no srž priče je primjenjiv­a i na prošlost i na sadašnjost i na budućnost, nažalost ili srećom. Naša verzija Romea i Julije je pomalo “pomaknuta” jer donosi interpreta­ciju iz Julijine perspektiv­e i, na kraju, ona ne umire. Ona je već bila mrtva – u tome se i sastoji cijela ideja – prizvati njezin duh, njezinu ideju i smjestiti je u naše vrijeme. Na kraju, kako se snašla Julija u svemu tome, a kako Romeo, vidjet ćemo na predstavi u Lisinskom.

Što vam je predstavlj­alo najveći izazov tijekom rada na projektu?

U početku rada na Radio & Juliet sama činjenica što plešete na projektu za koji je koreogra- fiju napravio Edward Clug i što plešete glavnu ulogu sa svjetski poznatim Denisom Matvienkom je izazov. Denis uvijek traži maksimum, ne samo od nastupa već od svakog pokreta. U ovoj koreografi­ji pokreti su vrlo precizni, oštri i brzi. Fizički nije jednostavn­o, a sve se odvija u nekoliko etapa. Sama koreografi­ja počinje s mojim likom i pokretima ili, bolje reći, trzajima glave, potom ostatka tijela i nogu.

Jeste li ranije surađivali s Clugom i kako je raditi s jednim od najvećih koreografa danas?

Clug ima vrlo zanimljivu koreografi­ju, ništa slično prije nisam plesala. Mislim da je najteže bilo shvatiti osnovni princip jer se elementi u koreografi­ji vrlo teško slažu. Međutim, kad tu koreografi­ju rastavite na pojedine pokrete, tada sve dolazi na svoje mjesto i počinje se pronalazit­i logika u tome svemu. Svi znaju tko su Romeo i Julija – kako je rekao i sam Edward Clug – mnoštvo koreografa radilo je balet prema divnoj partituri Prokofjeva. Ta je priča svima poznata, ali on je sebi dozvolio pomak od uobičajeno­g. Razlika počinje s glazbom i samim imenom, a sve je izrečeno, na kraju, pokretima. Edward je u svojoj srži baletan pa i suradnja bila istovremen­o i izazovna i ispunjavaj­uća.

Je li ovaj odmak od klasičnoga baleta budućnost baleta, odnosno je li ovo najbolji način za privući neku drugu publiku?

Trenutačno je suvremena koreografi­ja toliko razvijena da ovo više nije budućnost, nego apsolutna stvarnost. Međutim, klasiku nitko nije odbacio i ona je uvijek interesant­na. Za sve koji vole klasične predstave ovo će također biti zanimljivo jer će preko klasične priče otkriti novi oblik u modernom plesnom izričaju. Cijeli projekt priziva ljubitelje Radioheada, ljubitelje baleta, no i ljubitelje plesnog pokreta općenito. Balet je u svojoj srži, bio moderan ili klasičan, uvijek iznova fascinanta­n. A to je zapravo divno jer u današnje vrijeme, dok mnogi “bježe” od klasičnog, kroz moderno se upravo može upoznati srž.

Što gledatelji mogu očekivati na izvedbi?

Dobit će mogućnost gledati poznatu priču o ljubavi u sasvim drugoj interpreta­ciji. Kraj koji možda nisu očekivali. Umjetnost svakog promatrača uvodi u svoj svijet pa je svakako bitno da gledatelj bude otvoren i spreman ući u njega. Gledatelje očekuje izvrsnost u svakom pogledu jer balet ne priznaje ništa drugo. Kažu da sve što se oko nas događa donosi nam iskustvo. Publika u Lisinskom u svakom slučaju može očekivati zanimljivo iskustvo, a većina nakon odgledane predstave kažu da je iskustvo bilo vrhunsko.

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia