NE SMIJEMO O MIGRANTIMA SUDITI PREMA TERORISTIMA

Vijest da je među imigrantima smještenima u Bihaću i Sarajevu identificirano šest osoba osumnjičenih za terorizam ponovno će, nema sumnje, pokrenuti lavinu zahtjeva u javnosti da se migrantima zabrani ulazak u Hrvatsku s obrazloženjem kako sjedimo na bombi koja samo što nije eksplodirala. Iako je ovdje riječ o osobama iz Afganistana, povlačit će se i argumenti da se raspadom Islamskog kalifata islamisti ISIL-a povlače iz Sirije u Europu. Naravno, situacija je u stvarnosti nešto drugačija. Identificirani i uhićeni teroristi, kojih je šest, samo su djelić migrantske populacije koja se pokušava probiti do Zapadne Europe. Broj migranata, barem onih koji se koriste rutom preko Bosne i Hercegovine, a potom i preko Hrvatske, ipak nije ni približno velik kao u ljeto 2015. kada su se rijeke ljudi svakodnevno slijevale na hrvatske granice. I upravo zbog toga situacija za hrvatske sigurnosne službe puno je lakša danas nego prije nekoliko godina jer je dovoljno vremena da se provjeri svakoga tko se pojavi na graničnom prijelazu tražeći prolaz do Njemačke ili Švedske. Islamistički teroristi koristili su i u prošlosti migrantskim kanalima kako bi se prebacili do Zapadne Europe gdje bi izvodili napade. Uostalom, napadači na redakciju Charlie Hebdoa, kao i nekoliko napadača na pariški Bataclan, došli su svojedobno u Europu upravo rutom preko Hrvatske. No ne treba prema ovim kriminalcima formirati stav o svim imigrantima. Ne treba zaboraviti kako su Hrvati danas masovni migranti u Irsku. A nitko u Irskoj ne razmišlja da se Hrvatima zabrani ulazak u zemlju jer je 2010. tamo uhićen hrvatski državljanin Danijel Oršoš pod optužbom da je kao član Al-Qa’ide pripremao ubojstvo jednog švedskog karikaturista. Migrantska politika treba svakako biti stroga, i s cijelim nizom filtara. Ali migrantska politika mora postojati jer protok ljudi preko Hrvatske zasigurno neće biti zaustavljen. I naravno, ne smiju se zbog šačice kriminalaca ukinuti osnovna ljudska prava tisućama migranata bez mrlje koji samo žele ostvariti svoj san o boljem životu.

BROJ MIGRANATA KOJI SE KORISTE RUTOM PREKO BiH I HRVATSKE NIJE NI PRIBLIŽNO VELIK KAO 2015.