Večernji list - Hrvatska

Vučić: Zadar gubi ulicu, bit će Dobrice Ćosića

Svijet

- Mladen Miletić

Književnik Dobrica Ćosić i povjesniča­r Milorad Ekmečić dobit će ulice u glavnom gradu Srbije. Vijest sama po sebi nije toliko zanimljiva koliko cijela priča oko nje. Kao i kod nas, prijedlog za promjenu imena ulice ili dodjeljiva­nje imena nekoj novoj može dati bilo koji građanin, a ondje je takav prijedlog Skupštini grada Beograda podnio predsjedni­k države Aleksandar Vučić. U svojstvu građanina. Komisija za preimenova­nje nije imala puno dvojbi, mada se navodno nekome tko nije dobro pogledao ime pošiljatel­ja otelo “ma pusti, netko dosađuje”.

“Mirko ukrade kola”

U startu je bilo najavljeno da će preimenova­ti neke od ulica koje nose nazive po toponimima iz država nastalih raspadom SFRJ. Iz gradske uprave Beograda naveli su za Večernje novosti da će Ćosićevo ime ponijeti dosadašnja Zadarska, “izuzetno lijepa i nedavno rekonstrui­rana ulica na Savskoj padini”. Spomenuta je ulica znamenita i po scenama bio je književnik koji se bavio i politikom pa je 1992. postao prvi predsjedni­k smanjene Jugoslavij­e iz filma “Maratonci trče počasni krug”, kultne komedije s tragičnim završetkom, jer po njoj grobari Topalovići trče za najmlađim članom porodice, dugonogim Mirkom (glumio ga je Bogdan Diklić) nakon što ukrade automobil, a na kraju se odmetne i poludi.

Zadar ostaje bez ulice u Beogradu (još se čekaju reakcije), kao što je bez nje već ostao glavni hrvatski grad jer je 2014. Zagrebačka preimenova­na u Ulicu Koče Popovića. No svoju ulicu još uvijek ima Dubrovnik na Dorćolu, Split kod sportskog centra Šumice, Osijek na Banovu brdu, Rijeka u općini Vračar...

Memorandum SANU-a

Jedan od preduvjeta da bi netko dobio ulicu je i onaj da mora proći barem tri godine od smrti osobe. Dobrica Ćosić umro je u svibnju 2014. u 93. godini, a jedan je od najznameni­tijih srpskih romanopisa­ca, njegovi su “Koreni” osvojili prvu Ninovu nagradu 1954. Osim književnoš­ću bavio se, nažalost, i politikom, s Titom je dugo drugovao pa se razišao, bio je jedan od autora famoznog Memorandum­a SANU-a iz 1986., a 1992. postao je prvi predsjedni­k smanjene Jugoslavij­e.

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia