KAKO PRAVILNO ODVAJATI OTPAD
U kantu za papir može običan, ali nikako onaj za pečenje, a maramice, iako su papirnate, odlažu se u kantu za miješani
Zašto maramice ne smiju u kantu za papir, kamo baciti pelene i što sa starim cipelama
Običan papir da, ali onaj za pečenje nikako. Može kutija u kojoj su se nalazile, primjerice, žitne pahuljice za doručak, ali tetrapak u kojem je bilo mlijeko u kantu za papir ne smije. Iako su papirnate, u nju ne idu ni maramice, a posebno ne vlažne, koje se bacaju u kantu za miješani komunalni otpad. Pravila su razna i na prvu ne baš lagana, pa u nastavku donosimo kako otpad odvajati na najbezbolniji način.
Može biti “zeznuto”
U problemima, kako su nam sami javili, otkako su k njim stigli smeđi spremnici za biootpad, jesu stanovnici Podsljemena, koji još uvijek muku muče s razvrstavanjem iako su uz spremnike dobili i detaljne upute. A tamo piše da ljuske jaja te koru voća i povrća mogu odložiti u novu kantu, ali pitaju se, kamo s onim što je ostalo nakon kuhanog ručka?
– Odvajam otpad koliko mogu i trudim se, pa sam jedva čekao smeđu kantu. Lijepo su napisali što smijem staviti u nju, a što ne, ali muče me neki detalji, primjerice, kamo s opušcima? – pita se Matija Kuniščak pa dodaje kako bi “bilo puno lakše da se objasnilo i kamo s otpadom koji nije isključivo list papira ili staklena boca. A cijela se stvar s razdvajanjem otpada na prvu, zapravo, čini vrlo jednostavna, jer na svakoj kanti i kontejneru piše točno za što su namijenjeni. Papir tako ide u plavu, staklo u zelenu, tekstil u sivu, plastika i metal u žutu i miješani otpad u tamnozelenu ili crnu kantu. Društvu se odnedavno pridružila i već spomenuta smeđa za biootpad, predviđena za ostatke voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, ostatke kruha, vrtni otpad kao što su granje i uvelo lišće, ali i male količine ostalog otpada u što spadaju kosa, dlake i piljevina. Lijepo piše u uputama koje su došle s kantama i da se u njih ne smiju odlagati ostaci termički obrađene hrane, odnosno meso, riba, kosti, kao ni mliječni proizvodi, ulja, opušci. Ali kamo onda s time, pitaju se zbunjeni Zagrepčani. Da neke stvari doista jesu malo “zeznute”, slaže se i bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.
– Razumijem da su ljudi zbunjeni jer puno smeća ne spada strogo ni u jednu skupinu. Što se tiče biootpada, tekućine kao što su juhe, mlijeko, kao i tekući ostaci hrane, ako se ne mogu iskoristiti, trebale bi se bacati niz odvod pa će se razgraditi na uređaju za obradu otpadnih voda. A kruta hrana, ako nema organiziranog prihvata, kao i kosti i koža, na žalost, onda idu u kantu za miješani otpad, baš kao i opušci te pelene – objašnjava Slaven Dobrović. Kao što je već spomenuto, u kantu za papir ne stavlja se onaj za pečenje, ali ni vlažne maramice.
– Upravo su vlažne maramice velik problem jer uglavnom nisu na prirodnoj bazi celuloze kao običan papir, nego od neke vrste plastike koja se uopće ne razgrađuje – ističe Slaven Dobrović. Ista je stvar i s fotografijama, samolje-
pljivim folijama i naljepnicama koje, ako ih se žele riješiti, Zagrepčani moraju baciti u zeleni spremnik. Razbijena ogledala, prozorska stakla i ona za naočale, žarulje i fluorescentne svjetiljke, pa i porculan i keramika ne odlažu se u kante za staklo. One su predviđene samo za boce i staklenke, a za sve drugo mora se potegnuti do jednog od devet reciklažnih dvorišta ili osam mobilnih varijanti, koliko ih je na raspolaganju Zagrepčanima. Plastične boce, čepovi, čaše od jogurta, jasno, idu u žutu kantu u koju se, osim plastike, može odbaciti i metal, pa tu idu i konzerve i limenke. Što sve ide u kante za plastiku, treba definirati pružatelj komunalne usluge, u ovom slučaju Čistoća, no u osnovi može u njih sve što je barem dijelom od plastike. Istrošeni upaljači, ambalaža od stiropora, tetrapak, pa i razna plastično-aluminijska pakiranja kao što su vrećice grickalica i veliki paketi dječje hrane, sve to može u plastiku. U žutu se kantu ne smiju, pak, bacati boce pod tlakom, poput onih od dezodoransa ili laka za kosu, već njih treba odnijeti u reciklažno dvorište. Ako pak plastične ambalaže i limenke sadrže ostatke boje, lakova ili kemikalija, one se, kao i kablovi, pa i kišobrani, također nose u dvorište na reciklažu.
A kamo sa starom obućom i torbama koje u sebi imaju i plastike, gume, kože, tekstila? Iako mnogi misle da bi s njima trebalo u kante za tekstil, to nije točno. Takve se stvari, baš kao i reme- nje, ne smiju bacati u spremnike za tekstil, već ih treba odnijeti u reciklažno dvorište, gdje se onda odvajaju i dalje razvrstavaju različiti materijali.
Plaćat će se kazne
Isto vrijedi i za plišane igračke, pernate jastuke i poplune. Na reciklažno se dvorište nose i baterije, razna otpadna ulja, boje, lakovi i pesticidi, lakirano i obojeno drvo, ali i stari lijekovi koji se, osim na reciklaži, mogu ostaviti i u za to namijenjenim spremnicima u ljekarnama. Podsjetimo, predviđeno je da Hrvatska do 2020. godine odvaja 50 posto otpada ili će, u suprotnome, Europskoj uniji plaćati penale. A kazne će plaćati i Zagrepčani koji otpad ne odvajaju. Tri tisuće kuna cijena je pogrešnog odvajanja, oni koji ne predaju otpad platit će deset tisuća, a ako vaš spremnik ugrozi zdravlje susjeda, platit ćete pet tisuća kuna. Kazne su ugovorne, odnosno počinju vrijediti tek kada Čistoća i osoba kojoj se predaje spremnik potpišu ugovor, odnosno nakon što Holdingova podružnica svojim korisnicima dostavi izjave s novim cjenikom odvoza otpada, koji se očekuje u studenome.
PLIŠANE IGRAČKE, PERNATI JASTUCI I POPLUNI MORAJU U RECIKLAŽNO DVORIŠTE, BAŠ KAO I BATERIJE