Imam četiri milijuna mar a u obitelji ih skupljamo

arko Hunjak u podrumu čuva četiri milijuna maraka. Da je riječ o onim njemačkima koje se još mogu zamijeniti, jer Njemačka nije uvela vremensko ograničenje, bila bi to lijepa ušteđevina, a ovako je to “samo” bogata kolekcija poštanskih maraka iz cijelog svijeta.

– Ima ih sigurno i više od četiri milijuna. Sve ove kutije oko nas krcate su omotnica u kojima čuvam marke s kataloškim brojevima koji su zajednički za cijeli svijet. Sve je uredno sortirano po državama i kataloškim brojevima, tako da u roku od jedne minute mogu pronaći ono što mi treba – kaže Čakovčanin Darko (47) koji je dobar dio kolekcije naslijedio od “tete Marike”, kako je zvao tetu Mariju Hunjak koja je 65 godina skupljala marke. On se filatelijom bavi 35 godina, što znači da u podrumu leže rezultati stogodišnjeg marljivog skupljanja. Nedostatak prostora postaje, kaže, sve veći problem. Vadi albume i pokazuje marke iz Vatikana, koje su mu najdraže. Najvrednija zbirka su mu marke s putovanja Ivana Pavla II., kojeg su zvali “papa putnik”, u 13 albuma s više od tisuću kuverata sa svih putovanja Svetog Oca kojemu su u čast nacionalne pošte država koje je posjećivao izdavale marke s njegovim likom. Pokazuje i marke s likom kraljice Elizabete II., kakvih ima više od stotinu, u raznim bojama i nominalama.

– Nominala je ono koliko marka vrijedi na dan kad je kupiš – objašnjava usput. Englezi su zaslužni i za prvu poštansku marku koja se pojavila u optjecaju. To je legendarna “Penny Black” koju je dao tiskati Rowland Hill 1840. Draga mu je i zbirka maraka iz Austrije.

– Imam dosta komercijalnih maraka iz zlatnog doba filatelije, a to su bile 70-e, 80-e i 90-e. Sve one izašle nakon 90-e i prije 70-ih su skuplje. Za vrijeme Jugoslavije bile su velike naklade i zato te marke ne vrijede puno, dok su hrvatske marke danas super prilika jer smo mala država, male su naklade i malo je nas filatelista.

Tražene one s Tuđmanom

Za deset godina naše će marke biti “vau”, ono što su danas, na primjer, Vatikan, Lihtenštajn, Luksemburg, Malta... S druge strane, Mađarska, Austrija, Njemačka i Rusija imaju marke koje su također super, ali nisu toliko zanimljive iskusnijim filatelistima. Svako naše kućanstvo sigurno ima neku marku iz Njemačke – napominje.

Filatelistima su posebno zanimljive marke s greškom koje su danas rariteti.

– Markama s greškama koje su povučene iz prodaje cijena raste. I danas se događa da se neke povlače zbog pogrešaka. Na primjer, marka s Ivicom Kostelićem na kojoj je bila i reklama jedne banke koja se na njoj nije smjela naći brzo je povučena iz prodaje. Ta edicija bila je u prodaji samo nekoliko sati, pa tko ju je uspio kupiti, imao je sreću. Kad neka marka izađe, pušta se i prigodna kuverta sa žigom koji važi samo za taj dan za tu marku i to se onda naziva “kuverta prvog dana”. Zbog greške, samo ne znam koje, povučena je i kuverta prvog dana Olimpijskih igara u Londonu 2012., koje nema u prodaji. U svjetskim razmjerima najpoznatije marke s greškom su “Preokrenuta Jenny” (“Inverted Jenny”) iz 1918. s avionom dvomotorcem Curtiss Jenny JN-4 koji je otisnut naopačke.

I Švedska se zeznula kad je 1855. tiskala niz od pet maraka s grbom, a greškom je veći broj onih od tri skilinga tiskan u žućkasto-narančastoj boji. Kina je izdala prvu marku na kojoj je bio šišmiš 1894., nazvanu “Wu Fu”, no na prvih 96 umjesto pet šišmiša, kako je bilo planirano, vide se samo četiri. Oni koji imaju takvu marku mogu je prodati i po cijeni od pola milijuna kuna.

– Potražnja diže cijene – kaže Darko.

U Hrvatskoj su najtraženije one s likom Franje Tuđmana jer je bio prvi hrvatski predsjednik, a i puno Hrvata iz dijaspore željelo ju je imati. I Janica je postala hit kad je osvojila olimpijske medalje.

- Marka na pismu vrijedi više nego ona koju skinete. Bolje je ostaviti cjelinu, da se vidi žig, nego je oprati. Jednom kad marka dođe u doticaj s vodom, to više nije to. Kakva god da je, bolje je da ostane nego da se opere ili izreže s kuverte ili razglednice – savjetuje.

Komercijalne marke kupuju se u poštama.

– Čim je nominala u startu veća, tim su marke u budućnosti skuplje. Ovo što ja radim neprofitabilna je filatelija, hobi. Primijetio sam da djecu sve više zanima filatelija. Roditeljima savjetujem da do maraka pokušaju doći razmjenom, a ne kupovanjem. Ima vremena za kupnju. Kupuju se albumi, povećalo i pinceta bez koje se neponištene marke ne diraju, ali do maraka je najbolje doći razmjenom, osim novih izdanja koja se kupuju na pošti.

U Hrvatskoj je nominala trenutačno 3,10 kuna. Filatelija je edukativan hobi jer djeca preko maraka mogu mnogo naučiti i o Hrvatskoj i o svijetu, o raznim kulturama i temama. Nema toga što marke nisu pokrile. Kad bi teoretski netko mogao posložiti redom sve marke koje su ikad izašle, dobili bismo pregled civilizacije svijeta. Na svim područjima, od sporta, olimpijskih igara, raznih kultura, flore, faune... To