19.600 MILIJUNAŠA HRVATSKA ĆE IMATI 2025.

Za šest godina u našoj će zemlji biti 770 dolarskih multimilijunaša i 213 ultramilijunaša. U 2015. imali smo 11.400 milijunaša, 450 multimilijunaša i 124 ultramilijunaša

U Hrvatskoj će 2025., prema procjenama The Wealth Reporta koje je objavio Global Credit Swiss Institute, biti 19.600 milijunaša, 770 multimilijunaša, 213 ultramilijunaša, a prema podacima iz 2015. imali smo 11.400 milijunaša, 450 multimilijunaša, 124 ultramilijunaša. Pri tome treba znati, milijunaš je svaka osoba koja posjeduje materijalnu i financijsku imovinu čija je tržišna vrijednost u vrijeme provođenja istraživanja veća od milijun dolara. U svijetu je 35 milijuna milijunaša, 15 milijuna ih je u Sjevernoj Americi, u Europi oko 12, u Aziji i na Pacifiku oko 7 milijuna. Tako deset posto odrasle svjetske populacije posjeduje 86 posto globalnog privatnog bogatstva, a najviše bogatih je u Sjevernoj Americi, zapadnoj Europi i bogatijim azijskim ili istočnim zemljama. Sve manji broj bogatih postaje još bogatiji, razlike između bogatih i siromašnih stalno se povećavaju, a takav trend nazire se i u Hrvatskoj, ističe prof. dr. Anita Pavković s Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Iz njezina stručnog rada “Privatni ulagatelji: promjene strategije ulaganja” u kojem se bavila novim trendovima ulaganja bogataša, izdvojili smo najzanimljivije podatke za širu javnost.

London i New York omiljeni

U svijetu je, navodi, i oko 128.000 ultrabogataša čija imovina premašuje 50 milijuna USD. Najviše ultrabogataša je u Kini, njih 7631, u SAD-u 6258, Njemačkoj 5548, Britaniji 4660, Fran- cuskoj 4151, Italiji 3322, Japanu 2887, Rusiji 2771... Kod bogataša je zamjetan trend, kaže Pavković, smanjenja ulaganja u financijsku imovinu nakon krize 2008. u korist nefinancijske kao što su stambeni i poslovni objekti, luksuzna dobra, sportski klubovi, umjetnine... – Zadnjih desetak godina mjeri se i gdje bogataši vole živjeti, investirati, educirati djecu, ulagati u poslovanje i provoditi slobodno vrijeme pri čemu su London i New York na prvom mjestu, a poslije njih Singapur, Hong Kong, Šangaj, Dubai, Pariz, Sydney, Peking, Ženeva, Zurich. Najviše su poskupjeli stanovi 2015. u Vancouveru, slijede Monaco, Šangaj, Sydney, San Francisco... Privatno bogatstvo mjeri se i putovanjima, najčešće privatnim letovima, na sportske, umjetničke i poslovne predstave. To su odlasci na ekonomski forum u Davos, na Master’s teniske turnire, Monaco Grand prix, Aspen festival ideja, Art Basel u Miamiju. Trendovi se mijenjaju i u ulaganju u luksuzna dobra. Slika “Djevojka iz Tahitija” Paula Gauguina najskuplji je uradak ikad prodan muzeju u Kataru za 300 milijuna USD, Picassova “Žena iz Alžira” prodana je za više od 179 milijuna USD – govori Pavković.

Oldtajmeri su poželjni statusni simbol ili investicija, pa je Ferrari 1962 250 GTO Berlinetta prodan za 38 milijuna USD. Bogataši, kaže, vole ulagati u drago kamenje, plemenite metale i dizajnerske komade, a najskuplji, Lockhead Lounge sofa australskog dizajnera Marca Newsona prodana je za 2,4 milijuna funti. – Dijamant Blue Moon kupio je bogati poslovni čovjek iz Hong Konga za 48,4 milijuna USD. Mlađi poslovni ljudi investiraju u sport, naročito nogomet. Ruski milijarder Roman Abramovič postao je vlasnik nogometnog kluba Chelsea, šeik Mansour bin Zayed Al Nahyan Manchester Cityja. Najčešće je motiv investicija i povećanje ciljne publike za druge poslove. Tu su i ugovori s proizvođačima odjeće i sportskih rekvizita, prava imena stadiona, prihodi od prodaje igrača... – kaže Pavković. Ulagatelji su, kaže, od početka krize 2008. investirali sve više u zlato dok mu je cijena rasla. Hrvatski građani, kaže, tradicionalno ulažu najviše u nekretnine i novca deponiraju puno u banke, a više vjeruju stranim valutama.

Domaća statistika loša

– Nismo skloni suvremenim financijskim oblicima ulaganja, a kad uđemo u eurozonu, imat ćemo i egzaktan podatak koliko su Hrvati novca držali u madracima... Podaci o bogatstvu pojedinaca u nas su manjkavi, često i nedostupni. Zbog netransparentnih statistika nije rijetka sumnja u „bijeg“imovine s poduzetničkih računa na privatne ili u nekretnine, jahte, luksuzne automobile, skrbničke račune, inozemne tvrtke ili na off-shore račune – kaže Pavković.

BOGATSTVO SE MJERI PREMA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA, JAHTI, KLUBOVA... ALI I PRIVATNIM LETOVIMA NA MASTER’S TENISKE TURNIRE I SL.