ZBOG POREZNE OLAKŠICE
Broj radnika na minimalnoj plaći pao za trećinu, na 32.857, jer su poslodavci oslobođeni dijela zdravstvenog doprinosa
Broj radnika na minimalnoj plaći u godinu dana pao čak za trećinu
Nešto više od 10 tisuća tvrtki s blizu 33 tisuće zaposlenih radnika oslobođeno je plaćanja punih zdravstvenih doprinosa za radnike koji su tijekom 2018. godine primali minimalnu plaću. U odnosu na 2018. godinu, kad je porezna olakšica prvi put uvedena, broj radnika za koje poslodavci koriste olakšicu smanjio se 30 posto. Plenkovićeva je Vlada ove godine povećala iznos minimalca desetak posto na oko 3000 kuna neto, a godinu dana prije povećanje minimalne plaće bilo je pet posto.
Nema tko raditi
Kako su se poslodavci žalili da im toliki rast minimalne plaća stvara prevelik trošak koji ne mogu financijski pratiti, država je podmetnula leđa te je tvrtkama čiji su radnici na minimalcu smanjila doprinose na plaću 50 posto. Lani su tvrtke to smanjenje koristile za 45.245 radnika, a od ove godine njihov se broj spustio na 32.857. Jedan od razloga za smanjenje broja radnika na minimalcu vjerojatno je i smanjen interes građana da rade u tvrtkama koje loše plaćaju svoje radnike. Prema podacima Fine, godine 2003. u domaćoj proizvodnji tekstila radilo je 8105 radnika, a 2017. godine broj zaposlenih u toj branši pao je na samo 3640 osoba. U tom se periodu broj tvrtki u tekstilu čak i nešto povećao s 239 na 282. Osnovni uvjet za korištenje državne olakšice jest da je radnik primao minimalnu plaću cijelu prethodnu godinu. Sindikati su se pribojavali da će vladina mjera potaknuti tvrtke da namjerno ruše cijenu rada i radnike drže na minimalcu kako bi dobili olakšicu, no pokazalo se da je strah bio neopravdan. Ta će porezna olakšica državu ove godine stajati 122 milijuna kuna, odnosno toliko će tvrtke platiti manje zdravstvenih doprinosa. Od ove je godine zdravstveni doprinos jedini doprinos koji se obračunava na bruto plaću radnika i iznosi 16,5 posto. Za radnike na minimalcu plaća se 50 posto doprinosa, a od iduće godine umanjenje bi se spustilo na svega 25 posto. Nakon 2020. tvrtke bi i za radnike na minimalcu morale plaćati pune doprinose kao i za ostale zaposlene. Zauzvrat, država je obećala da će za tvrtke u poslovnim problemima uvesti novi oblik subvencija, ali preko Zavoda za zapošljavanje, a ne preko zdravstvenog sustava. Hrvatski zavod za zapošljavanje doradio je potporu za očuvanje radnih mjesta tako da je posebno izdvojio proizvodnju tekstila, odjeće, obuće, kože i drva kojima se u tri godine osigurava do 200.000 eura potpore male vrijednosti.
Tijekom 2019. godine subvencija po jednom radniku iznosi 50% minimalne plaće uvećane za doprinose na osnovicu u iznosu od 2184,37 kn. Povrh toga financira se i ukupan trošak obrazovanja radnika. Kako je mjera nova, tek će se idućih mjeseci vidjeti koliko se tvrtki prijavilo za njezino korištenje. U iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom i blagdanom.
Ugovor za stalno
Osim za radnike na minimalcu, oslobađanje od plaćanja zdravstvenih doprinosa, i to u punom iznosu, koristi se i za mlade do 30 godina koje poslodavci zaposle za stalno. Ta se mjera primjenjuje od početka 2015. godine, i ove će godine pravo na olakšicu isteći prvoj generaciji korisnika te petogodišnje olakšice. Prema podacima iz siječnja 2019. godine, poslodavci trenutačno koriste olakšicu za čak 110.625 mladih ljudi koji su do tada uglavnom radili na određeno. Oslobađanje od plaćanja zdravstvenog doprinosa za mladog radnika poslodavac može koristiti ako je na dan prijave mlada osoba imala najviše 29 godina, 11 mjeseci i 29 dana života, te nije ranije bila zaposlena kod njega na neodređeno. U siječnju je ugovore na neodređeno po toj osnovi dobilo 12.279 mladih.