KAKO JE CIJENA ROTORA S 280 NARASLA NA 331,7 MILIJUNA KN
Lica izbjeglica u centru grada za 13. Festival tolerancije
Bože, bože, zašto me ostavi – biblijski je gradonačelnik Milan Bandić prije otprilike godinu dana vapio za govornicom Gradske skupštine kad su ga pitali o cijeni radova na remetinečkom rotoru. Zašto će se odabrati tvrtka s najskupljom ponudom na natječaju, glasilo je otprilike pitanje oporbenih zastupnika, na što je gradonačelnik odgovorio kako će se za radove odabrati tvrtka koja bude najkvalitetnija.
Izviđačima 286,4 milijuna
Ubrzo se saznalo da su ti s kvalitetom bez premca Kamgrad, Hidroelektra niskogradnja, DiV i Tigra, koji su posao ponudili obaviti za 280 milijuna kuna, odnosno za 30 milijuna više nego što je Grad isprva procijenio da će rekonstrukcija najvećeg gradskog kružnog toka koštati. Prije tih brojki baratalo se i s onom od 200 milijuna, koliko se otprilike mislilo da bi projekt trebao stajati dok je još bio u fazi najave. Sve, međutim, s predznakom “dvjesto” sad je otišlo u vjetar jer stigao je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz EU, a koji bi, nakon što to u četvrtak odobri gradski parlament, trebali potpisati gradonačelnik Milan Bandić i ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković. U njemu stoji konačna cijena radova, a ona iznosi točno 331,651.787 kuna i 38 lipa. Izvođačima radova, odnosno Kamgradu, Hidroelektri niskogradnji, DiV-u i Tigri ići će 286,4 milijuna kuna, dok će se ili se već jest ostalih nešto više od 45 Nezaposlena majka s troje mališana koji žive od socijalne pomoći nakon što ih je otac godinama psihički zlostavljao, siromašna obitelj s djetetom koje pati od autizma i bolesti bubrega, obitelj koja preživljava s 80 kuna mjesečno i još devet sličnih priča za koje se ne zna koja je potresnija u fokusu su akcije “Uskrsna čarobna škrinjica Zagrebačkih humanitaraca” kako bi barem za najveći kršćanski blagdan mogli imati nešto na stolu. Prikupljaju se hrana, slatkiši i darovne kartice trgovačkih lanaca koje do 17. travnja možete ostaviti u Šišaonici u Jurišićevoj 9, Chill Baru u Ulici Augusta Šenoe 2 u Kerestincu te u prostorima Zagreb East Nekretnina u Ninskoj 6 u Sesvetama. Donacije koje će siromašnim obiteljima vratiti osmijeh uplaćuju se na račun broj HR5223600001502497424, a također možete dogovoriti predaju paketa na telefon 099/6172-430 ili ih poslati na kioske Tiska na tržnici u Botincu i u Kauflandu u Samoboru. Intrigantne izložbe prate ovogodišnje, trinaesto izdanje Festivala tolerancije koje se održava od 1. do 21. travnja. Postav nazvan “Oni / They”, nastao pod pokroviteljstvom UNHCR-a i u suradnji s Isusovačkom službom za izbjeglice, obuhvaća popup instalacije s portretima četvero migranata koji trenutačno žive u milijuna potrošilo na popratne, odnosno pripremne radove. Otkup zemljišta, primjerice, stajalo je 8,6 milijuna kuna, mjerenje plinova u podvožnjacima 5,1 milijun, za izgradnju elektroenergetske mreže otišlo je 8,9 milijuna kuna, dok su pristupne ceste, po kojima se promet odvija trenutačno, stajale četiri milijuna kuna.
Skoro cijeli iznos pokriven
Osim same raspodjele troškova, iz ugovora je vidljivo i da će se iz gradske blagajne za rotor izdvojiti tek oko 11 milijuna kuna. Jer puna je cijena rekonstrukcije, kao što je već navedeno, 331,7 milijuna, dok je “iznos bespovratnih sredstava 321 milijun kuna, od kojih se 272,8 milijuna planira sufinancirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 48,1 milijun kuna iz državnog proračuna Republike Hrvatske”. Podsjetimo, radovi na, kako kažu u Gradu, prometno najnesigurnijem čvorištu u metropoli počeli su početkom lanjskog kolovoza, kada je prekinut tramvajski promet između Savskog mosta i Sopota. Sam kružni tok za automobile, kamione i busove zatvoren je sredinom prosinca, a iako se očekivao prometni kaos s obzirom na to da je rotorom dnevno prolazilo sto tisuća vozila, pristupne su se ceste pokazale kao odlična cestovna alternativa. Prema planu radova, rekonstrukcija bi trebala biti završena početkom 2020. godine, a onda bi preko rotora, koji će biti semaforiziran, trebala prelaziti samo vozila koja dolaze u grad, dok bi se sav lokalni promet trebao odvijati ispod obnovljenog kružnog toka Hrvatskoj. Osvanut će na zagrebačkim ulicama, a na svakom će punktu biti predstavljena po četiri portreta izbjeglica iz Sirije, Iraka i Irana s tužnim životnim pričama, koje su načinili poznati fotografi Ana Opalić, Mare Milin, Stanko Herceg i Ivan Posavec. Izložba naslovljena “Kao da ih nema: oživljavanje sjećanja na poljske Židove”, pak, predstavit će se od 5. do 17. travnja ispred Muzeja suvremene umjetnosti. Riječ je reprodukcijama murala pronađenih po cijeloj Poljskoj koji govore o prošlosti tamošnjih Židova, a djela su skupina urbanih aktivista koje sugrađane žele podsjetiti na nekadašnje susjede.