Tko je zadnjih 5 godina platio prebijanje kredita može na sud po novac
Tri pravomoćne sudske presude na sudovima u Splitu, Slavonskom Brodu i Osijeku u korist građana potaknule su Udrugu Franak i saborskog zastupnika Gorana Aleksića da pozovu sve koji su proteklih pet godina platili izlaznu naknadu za zatvaranje kredita da tuže banke. Pet godina je zastarni rok u kojemu se mogu utužiti novčana potraživanja. Na pomolu je i četvrta presuda u kojoj je sutkinja Općinskog suda Split Sanda Petričić nedavno dosudila jednoj banci da klijentu vrati oko 30 tisuća kuna naknade naplaćene za prijevremenu otplatu kredita te pokrije sudske troškove.
Od 1 do 4 posto!
Naknade za prijevremenu otplatu kredita najčešće su bile ili još uvijek jesu 1 do 4 posto preostale glavnice! Taj je trošak tek odnedavno postao predmet sudskih sporova, jer su banke nastavile naplaćivati izlazne naknade starim klijentima i nakon što je država zabranila da to čine za kredite novijeg datuma. Izričita zakonska zabrana naplate naknade za prijevremeni povrat kredita vrijedi za kredite uzete nakon 20. listopada 2017. godine, i to samo na nove stambene kredite. To je područje 2010. godine dotaknuto i Zakonom o potrošačkom kreditiranju koji je oslobodio obveze plaćanja izlazne naknade građane koji su uzimali kredite s promjenjivom kamatom dok vrijedi ta kamata. Ako je kredit ugovoren s fiksnom kamatnom stopom, dopuštena je naplata naknade, ali ne veća od 0,5 do 1%. Građani koji su se zadužili prije 2010. oslobađanje od plaćanja izlazne naknade stoga su potražili na sudu i zasad im ide dobro jer nije poznat primjer da je sud presudio u korist banaka.
– Banke se i dalje ponašaju kao da presude ne postoje i trebali bi ih tužiti svi koji su proteklih pet godina platili izlaznu naknadu – kategoričan je saborski zastupnik Goran Aleksić. Međutim, uporište za naplaćivanje izlazne naknade sudovi su našli u Zakonu o obveznim odnosima (članak 1024.) koji dopušta da se klijentu zaračuna šteta nastala zbog vraćanja kredita prije vremena. Na tu se zakonsku odredbu pozivaju i u Hrvatskoj narodnoj banci iz koje smo dobili odgovor da “vjerovnik (banka) kod prijevremene otplate kredita koji su odobreni prije 1. siječnja 2010. godine može naplatiti naknadu propisanu svojim odlukama (tarifama) o naknadama”. Hrvatska narodna banka napominje da važećim propisima nije ograničena visina naknade za prijevremeni povrat kredita ugovorenih u razdoblju prije 1. siječnja 2010. godine koju banke samostalno određuju u okvirima svoje cjenovne politike. No, tri pravomoćne sudske presude nude posve drukčiji pogled na penalizaciju prijevremenih otplata kredita. Suci smatraju da se šteta ne može ugovarati unaprijed, nego se mora dokazati.
Erste odustao od naknada
– Šteta za banku može nastati ako se novac ne vraća, a ovdje je banka dobila glavnicu i može je dalje plasirati. Neostvarena dobit ne može se predstavljati kao šteta – navodi Aleksić. U posljednjoj, još nepravomoćnoj presudi iz Splita sutkinja je zaključila da banka u tijeku postupka nije priložila ni jedan dokaz da je zaista imala troškove vezane uz prijevremenu otplatu kredita ili gubitak na ime rizika poslovanja zbog prijevremene otplate kredita. Komercijalne banke imaju različite politike. Erste banka ih, kažu, od ožujka 2017. više ne naplaćuje ni za nove ni za stare kredite. RBA kaže da poštuje zakonske odredbe i naknade naplaćuje “ako je tako ugovoreno s korisnikom kredita i ako je to u skladu sa zakonskim odredbama”. Sličan odgovor dobili smo i iz Addiko banke, gubitnika nepravomoćne presude iz Splita.