Duga noć u Saboru STRANKE ĆE ZA IZBORE SMJETI POTROŠITI 4 UMJESTO 1,5 MIL. KUNA. MOST NIJE USPIO
Drugi put u ovom sazivu, ali i u novijoj povijesti, saborski zastupnici proveli su noć u Saboru te puna dva dana raspravljali o Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Točnije, izjašnjavali su se o čak 911 amandmana na taj zakon. Prvi put to je bilo prije nešto više od godinu dana kada su se zastupnici protivili predloženim promjenama saborskog Poslovnika, pa su učestalim zahtjevima za stanke raspravu produljili na 17 sati, od ponoći do idućeg dana oko 16.30 sati.
Utrka s vremenom
Ovaj put akciju je vodio Most, čijih je 12 zastupnika, uz predsjedajuće koji su se izmjenjivali i nekoliko saborskih službenika, više od 24 sata bez prestanka obrazlagalo svoje amandmane – njih čak 888, a sve kako bi odgodili donošenje tog zakona prije raspisivanja europskih izbora, ali bez uspjeha. Rijetkost su tako duge rasprave, obično bi se u jednom trenutku rasprava prekinula i nastavila sljedeći dan, a rijetkost je i tako mnogo amandmana na neki prijedlog zakona. Dosad bi zastupnici uglavnom podnosili najviše amandmana na državni proračun, i to bi bilo nekoliko stotina njih. Osim toga, također u ovom sazivu Sabora, SDP je u dva navrata podnosio nekoliko stotina opstruktivnih amandmana kako bi izazvao dulje rasprave o zakonima koje su vladajući donosili po hitnom postupku – no razlika u odnosu na ovu akciju Mosta je što je SDP te amandmane podnosio u ime Kluba, pa su se mogli izmjenjivati tijekom izjašnjavanja, dok je ovaj put 12 Mostovih zastupnika ponavljalo po 75 istih amandmana, pa su cijelo vrijeme svi morali biti u sabornici. Razlog za tu akciju, kojom su najviše iscrpili sebe, jest HDZ-ova utrka s vremenom da se tvaj zakon donese prije nego što predsjednica RH raspiše europske izbore. Naime, ona izbore mora raspisati najkasnije do 26. ožujka, odnosno 60 dana prije izbora, a zakon se, kako bi se strankama već sada povećao budžet za izbornu promidžbu s 1,5 na 4 milijuna kuna, trebalo donijeti prije odluke o raspisivanju izbora, što je na kraju i uspjelo. Šef Kluba HDZ-a Branko Bačić odbacio je prozivanja oporbe da si HDZ želi povećati sredstva za predstojeću kampanju, te pojašnjava kako je shvaćeno da strankama treba više novca za najdulju kampanju za izbore od 60 dana, kakva će biti predstojeća. Ipak, kritike na zakon imaju gotovo sve oporbene stranke u Saboru, a oglasio se i GONG koji je također pozvao da se zakon ne donosi jer je štetan u svom sadržaju, ali i za političku kulturu u Hrvatskoj jer je u suprotnosti s preporukama Venecijanske komisije da se izborno zakonodavstvo ne mijenja neposredno uoči izbora. Međutim, Bačić odbacuje i takva tumačenja tvrdeći da se ovim zakonom ne mijenjaju nikakva izborna pravila, odnosno da veći budžet nema veze s izbornim pravilima. HDZ s koalicijskim partnerima HNS-om i Milanom Bandićem izmjenama ovog zakona želi kupiti europske izbore, poručili su jučer predstavnici Amsterdamske koalicije. Šefica GLAS-a Anka Mrak Taritaš rekla je kako su oni dali jedan amandman na ovaj zakon, a to je da stupa na snagu 1. lipnja, odnosno nakon europskih izbora. SDP očekuje reakciju Ustavnog suda, koji je i mostovac Robert Podolnjak pozvao da odmah nakon donošenja zakona samostalno donese odluku o pokretanju ocjene ustavnosti zakona.
Petrov: Prekinite agoniju!
– S datumom stupanja zakona na snagu prekršeno je nekoliko preporuka Ustavnog suda da samo u slučajevima ako je to legitimno opravdano zakoni stupe na snagu prvi dan nakon objavljivanja u Narodnim novinama, ali i preporuka Venecijanske komisije je da se esencijalne stvari u izbornom zakonodavstvu ne mijenjaju godinu dana prije izbora – objašnjavao je Arsen Bauk. Čelnik Mosta Božo Petrov pozvao je predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović da prekine tu agoniju te odmah jučer raspiše izbore, kako je i najavljivala da hoće. Gordan Maras (SDP) je pak najavio da će Državnom inspektoratu prijaviti to što saborskim službenicima koji rade cijelu noć, kao ovu prethodnu, nije omogućen odmor, no tajnik Sabora Davor Orlović uzvratio je da se tu radi o “bespredmetnom politiziranju” jer su službenicima u Saboru zajamčena sva materijalna i druga prava koja im pripadaju.