EUROPSKI STOP KINEZIMA
KINESKIM TVRTKAMA ŽELE OTEŽATI DOBIVANJE POSLOVA NA JAVNIM NADMETANJIMA U UNIJI
Tvrtkama iz Kine EU će otežati sudjelovanje na javnim natječajima
Gradnja Pelješkog mosta, posao vrijedan 2,08 milijardi kuna, prvi je posao koji je neka kineska tvrtka dobila u EU a da se sufinancira iz Unijinih fondova. China Road and Bridge Corporatioan (CRBC) tako je probila led, a uskoro bi i njezina matična tvrtka - China Communications Construction Company (CCCC) mogla dobiti 144 milijuna eura vrijedan posao gradnje jedne dionice željezničke pruge u Bugarskoj. Taj projekt se također sufinancira iz fondova EU. CCCC je s bugarskim partnerom na javnom nadmetanju odabran kao najpovoljniji ponuđač, no trenutačno traje žalbeni postupak.
No ta dva posla mogli bi biti jedini koje su kineske tvrtke dobile na javnim natječajima u EU. Naime, iz Europske komisije i nekih članica Unije, prvenstveno Njemačke i Francuske, pokrenuta je inicijativa da se ograniči pristup kineskim tvrtkama na te javne natječaje čija je godišnja vrijednost 2,4 bilijuna eura.
Naknada 20 posto
Razlog tome je diskriminacija europskih tvrtki na kineskom tržištu odnosno nemogućnost da kompanije iz EU sudjeluju u velikim infrastrukturnim radovima u Kini poput gradnje mreže brze željeznice. Tako bi se na ponude kineskih tvrtki na europskim javnim nadmetanjima primjenjivala naknada u iznosu do 20 posto odnosno za toliko bi se povećala cijena njihovih ponuda pa ne bi više bile tako konkurentne.
EK je već prije, 2012. i 2016. predložio usvajanje Instrumenta međunarodne nabave (IPI), i to na poticaj Francuske, kojim bi se uvelo taj reciprocitet u javne nabave, ali je nekoliko članica EU, uglavnom sa sjevera, pružilo tome snažan otpor. Naime, u tim članicama EU koje se najviše zalažu za slobodnu trgovinu strahuju da će ta mjera značiti protekcionizam te da može naštetiti poreznim obveznicima isključivanjem primjerice jeftinijih kineskih ponuđača.
No analitičari smatraju da sad u Uniji postoji više spremnosti za čvršći stav prema Kini, pogotovo nakon što su članice lani podržale sustav nadzora ulaganja iz trećih zemalja u strateškim sektorima kako bi se provjerilo jesu li ona prijetnja sigurnosti ili javnom poretku.
No ni zakon o tom nadzoru kao ni prijedlog o reciprocitetu u javnoj nabavi ne spominju poimence Kinu, no jasno je da se to odnosi na nju, ali i na druge zemlje koje zatvaraju svoja tržišta od konkurencije izvana, a to su primjerice Rusija, Turska, Indija, Indonezija, Japan i Južna Koreja.
Reciprocitet u javnim nabavama između Kine i EU bio je tema i ovotjednog summita EU na kojem se raspravljalo o cjelokupnim odnosima između Unije i najmnogoljudnije države na svijetu. Nakon završetka rasprave u Europskom vijeću, njegov predsjednik Donald Tusk jučer je kazao da je cilj rasprave o strateškim odnosima s Kinom da se ti odnosi uravnoteže i da bude osigurana “poštena konkurencija i jednak pristup tržištu”. Europljane, naime, muči i to što kineske kompanije primaju državne potpore kakve su u EU zabranjene, pa su stoga često u prednosti.
Iako je nedavno europski povjerenik Johannes Hahn u razgovoru za Financial Times spomenuo i Pelješki most kao projekt koji smatra spornim jer kineska kompanija
koja ga gradi “vjerojatno kod kuće prima poticaje”, hrvatski premijer Andrej Plenković kaže da se u raspravi u Europskom vijeću pokazalo da nitko u EU naš projekt ne smatra problematičnim.
– Ne, apsolutno ne. Da postoji neki problem, nisam baš siguran da bismo uspjeli dobiti privolu Komisije da se taj novac odobri. To je bilo na javnom natječaju, nije bila neka posebna pogodba s kineskom kompanijom, oni su konkurirali, a pravila tih europskih natječaja su takva da su otvoreni prema svima – rekao je Plenković i dodao: – Tvrtka koja je u stanju sagraditi most preko mora dug 35 kilometara, sagradit će i ovaj dug dva i pol kilometra, i to tako da će to ostati trajni spomenik jedinstvene situacije da spajamo naš teritorij, imamo europski novac i jačamo partnerstvo s Kinom.
Skup u Dubrovniku
Premijeri i predsjednici 28 država članica EU jučer su na summitu u Bruxellesu raspravljali o strateškim odnosima s Kinom, a premijer Plenković govorio je i kao domaćin skorašnjeg skupa premijera 16 država središnje i istočne Europe s premijerom Kine. Taj summit u formatu 16+1 održat će se 11. i 12. travnja u Dubrovniku, nekoliko dana nakon summita EU – Kina u Bruxellesu.
– Smatramo da format 16+1 funkcionira komplementarno onome što je politika EU u odnosima s Kinom – rekao je Plenković novinarima i dodao kako je liderima ostalih država objasnio zašto bi trebali imati razumijevanja za suradnju zemalja poput Hrvatske s Kinom.