POVRATAK REJTINGA Zaduženje države spušta se ispod 2%
Idući tjedan u Zagreb stiže i Moody’s, dizanje iz smeća smanjit će troškove domaćeg financijskog sektora i povećati krug kupaca hrvatskih obveznica
SREDINOM PROŠLE GODINE, KAD SMO POSLJEDNJI PUT PLASIRALI DRŽAVNE OBVEZNICE, PRINOS JE BIO 2,7 POSTO
Četiri godine od izlaska iz recesije i punih šest godina od spuštanja kreditnog rejtinga “na razinu smeća” Hrvatska se konačno vratila među države koje tržište percipira kao države umjerenog ekonomskog rizika! Financijaši su vijest koja je razveselila premijera Andreja Plenkovića očekivali punih godinu dana te su se u skladu s time i ponašali prema hrvatskim dužničkim papirima i cijeni zaduživanja. Premda očekivano, vraćanje rejtinga dobra je vijest čije će se značenje pokazati narednih mjeseci, kod prvog zaduživanja, bilo države ili državnih tvrtki.
Tri stupnja do Slovenije
Prinosi na hrvatske obveznice prošli su tjedan pali na 1,9 posto, što znači da bi se ministar financija Zdravko Marić mogao zadužiti za manje od 2 posto ako brzo iziđe na tržište s obveznicama. Posljednji put prošle godine zadužili smo se uz 2,7% kamate. Od tri vodeće trojke, Hrvatskoj je rejting prvi vratio američki S&P, a očekuje se da će ih slijediti Fitch i Moody’s, čiji analitičari uskoro stižu u Zagreb. Sličan stupanj investicijskog rejtinga kao što ga je iznova osvojila Hrvatska imaju Cipar, Rumunjska, Portugal, Mađarska, Bugarska i Italija. Objašnjavajući razloge zbog kojih su zemlju izvukli iz skupine visokorizičnih država, agencija napominje da bismo daljnje pomicanje na ljestvici mogli očekivati za dvije do tri godine, ako se nastavi smanjenje javnog duga i rast ekonomije, no jednako tako moguć je i povratak ako se pojave neplanirani financijski troškovi poput pokrivanja gubitaka brodogradilišta. Pomicanje prema naprijed značilo bi da Hrvatska treba preskočiti još dvije stepenice unutar B razine prije nego što se popne među zemlje iznadprosječne A kreditne kvalitete, kao što su Slovačka ili Slovenija.
Izlazak iz grupe nesigurnih zemalja čije ispunjavanje obaveza nije sigurno, kao što su Srbija, Makedonija ili Grčka, dobro će doći i kod isticanja kandidature za ulazak u eurozonu, vjerojatno nakon završetka izbora za Europski parlament, kako se ta tema ne bi pretjerano politizirala u izbornoj kampanji.
– Povratkom investicijskog rejtinga širi se krug stranih ulagača u hrvatske investicijske papire, dok će domaći financijski sektor imati niže troškove rezervacije od onih koje su dosad morali izdvajati – prokomentirao je Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, koji podsjeća da se nalazimo u razdoblju koje bi se moglo opisati rečenicom “kad vjetar puše i purani lete”, odnosno kad sve zemlje uspijevaju konsolidirati javne financije pa im i rejting raste.
Dobar početak
– Budući da ekonomija usporava, konsolidacija se primarno provodi preko PDV-a, odnosno povećane potrošnje koju potpomaže Europska središnja banka netipičnom monetarnom politikom – ističe Lovrinčević.
Dizanje rejtinga potvrda je premijeru Plenkoviću da je inzistiranjem na stabilnosti institucija stvorio preduvjete za poduzimanje strukturnih reformi i fiskalnu konsolidaciju, dok mu je šef oporbe Davor Bernardić predbacio da se veseli dizanju rejtinga “jer će moći dizati nove kredite, stvarati nova zaduženja, a sve kako bi i dalje mogli plaćati razne ortake, puniti crne fondove, plaćati skupe izborne kampanje”.
Prema Ekonomskom institutu, prvi pokazatelji iz 2019. pokazuju da je ekonomska aktivnost u zemlji početkom 2019. neznatno ojačala u odnosu na zadnje tromjesečje 2018., no ako se gleda isto razdoblje prošle godine, tada je prisutno blago usporavanje.