RAČUNALNI NOBEL KUMOVIMA UMJETNE INTELIGENCIJE
Najprestižnije priznanje u informatici dobili su Yann LeCun, Geoffrey Hinton i Yoshua Bengio za konceptualne temelje umjetne inteligencije
Najprestižnije priznanje u informatici, popularnog Nobela za računalstvo dobili su Yann LeCun, Geoffrey Hinton i Yoshua Bengio. Radi se zapravo o Turingovoj nagradi koju dodjeljuje ACM (Association for Computing Machinery) od 1966. godine i najcjenjenija je nagrada u tehno svijetu. Ovogodišnji laureati osvojili su je zbog predanosti istraživanja umjetne inteligencije, točnije njene sastavnice strojnog učenja. Yosuha Bengio (55) profesor je na Sveučilištu u Montrealu i znanstveni direktor u Mila-i, Institutu za umjetnu inteligenciju u Quebecu. Geoffrey Hinton (71) je potpredsjednik i inženjerski fellow u Googleu, glavna znanstveni savjetnik Instituta Vector, te profesor emeritus na Sveučilištu u Torontu. Yann LeCun (58) je profesor na Sveučilištu New York, te potpredsjednik i glavni AI znanstvenik u Facebooku. Radeći neovisno ali i zajedno, Hinton, LeCun i Bengio razvili su konceptualne temelje za polje umjetne inteligencije, identificirali su iznenađujuće fenomene kroz eksperimente i pridonijeli tehničkom napretku koji je pokazao praktične prednosti dubokih neuronskih mreža, piše u obrazloženju nagrade. Posljednjih godina, metode dubokog učenja odgovorne su za zapanjujuća otkrića u računalnom vidu, prepoznavanju govora, obradi prirodnog jezika i robotici. Dok je korištenje umjetnih neuronskih mreža kao alata za pomoć računalima u prepoznavanju uzoraka i simulaciji ljudske inteligencije uvedeno 1980-ih, početkom 2000-ih LeCun, Hinton i Bengio bili su među malom skupinom onih koji su ostali predana ovom pristupu. Njihove su ideje naposljetku rezultirale velikim tehnološkim napretkom, a njihova je metodologija sada dominantna paradigma na tom području. – Umjetna inteligencija danas je jedna od najbrže rastućih područja u znanosti i jedna od tema o kojima se najviše govori u društvu – rekao je predsjednik ACM-a Cherri M. Pancake. Rast i zanimanje za umjetnu inteligenciju posljedica je napretka u dubokom učenju za koje su upravo Bengio, Hinton i LeCun postavili temelje. Te tehnologije koriste milijarde ljudi. Svatko tko ima pametni telefon u svom džepu može opipljivo iskusiti napredak u obradi prirodnog jezika i računalnom vidu koji nije bio moguć još prije 10 godina. Uz proizvode koje svakodnevno koristimo, novi napredak u dubokom učenju dali su znanstvenicima nove alate – od medicine, astronomije do znanosti o materijalima. Geoffrey Hinton, koji se od ranih 1980-ih zalagao za pristup strojnog učenja u umjetnoj inteligenciji, promatrao je kako ljudski mozak funkcionira kako bi predložio načine na koje bi sustavi strojnog učenja mogli biti razvijeni. Inspirirani mozgom, on i kolege postavili su “umjetne neuronske mreže” kao temelj istraživanja strojnog učenja. Kroz desetljeća pažljivog istraživanja pretvorili su staromodnu, marginaliziranu ideju u trenutačno najpopularniju stvar u računalnoj znanosti. Ugledna nagrada nazvana je po Alanu Turingu, britanskom matematičaru ocu računalstva i konstruktoru prvog računala (Colossus) kojim su u Drugome svjetskom ratu razbijane njemačke šifre, dodjeljuje, a iznosi milijun dolara. Svečanost uručenja bit će održana u lipnju u San Francisu. RAST I ZANIMANJE ZA AI POSLJEDICA JE NAPRETKA U STROJNOM UČENJU ZA KOJE SU BENGIO, HINTON I LECUN POSTAVILI TEMELJE