POTPORE FARMERIMA 1,2 MILIJARDI KUNA, A NIKAD MANJA PROIZVODNJA
Nisu problem potpore, nego niska konkurentnost koja je vezana uz visoke troškove proizvodnje, nisku produktivnost i odnose u lancu vrijednosti, objašnjava Zvjezdana Blažić, specijalistica za sektor hrane
Hrvatska je u prošloj godini izvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti oko 229 milijuna eura, a uvezla za oko 69 milijuna, što znači da nam je pokrivenost uvoza izvozom bila slabih 30%. Ukupna industrijska potrošnja mlijeka u mliječnim proizvodima u 2018. iznosila je 869.000 tona, 209 kg po stanovniku, što znači da u odnosu na prosjek EU zaostajemo za 12%.
Otkup manji 5 posto
Pada i proizvodnja mlijeka, a time i otkup s farmi. Lani je, naime, otkupljeno 453.000 tona mlijeka ili 5% manje u odnosu na prethodnu godinu, a prerađeno 629.000 tona ili 1% manje. – Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, izraženo ekvivalentom mlijeka, lani je tako iznosio oko 550.000 t, dok je izvoz iznosio 134.000 t – kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Uvoz mlijeka u mliječnim proizvodima nadilazi domaći otkup za 21%, a usporedi li se s pretpristupnom 2012., otkup mlijeka u Hrvatskoj danas je manji za vrtoglavih 25%, dok su u istom tom razdoblju, sve druge članice EU povećale otkup u prosjeku za 12%. Industrijska proizvodnja konzumnih mlijeka u tom istom razdoblju je bila 33% manja, što slijedi i trend pada potrošnje za gotovo 30%, dok ostale grupe mliječnih proizvoda – vrhnja bilježe pak rast potrošnje za 16%, jogurti i slično za 19, maslac za 50, a sirevi za 34%.
Najlošiji smo u EU
– Samodostatnost u sektoru mlijeka svih članica EU lani je iznosila 114%, dok je samodostatnost Hrvatske lani iznosila svega 52%, po čemu je na predzadnjem je mjestu, ispred Grčke koja nema uvjete za proizvodnju mlijeka – priča Bobetić. Može li i katastrofalnije, pokazat će ova godina. No prema podacima Ministarstva poljoprivrede, od 2012. do 28. ožujka 2019. potpore u mliječnom sektoru – za krave, mlijeko, intervencije zbog aflatoksina, izvanrednu pomoć mljekarima, opskrbu škola, kroz proizvodno vezane i nacionalne potpore – iznosile su 1,26 milijardi kuna. Najviše 2017. – 217 mil. kuna. Zvjezdana Blažić, specijalistica za sektor hrane kaže kako je sektor proizvodnje mlijeka doživio najveći pad od svih poljoprivrednih proizvodnji u Hrvatskoj. No nisu problem potpore, nego niska konkurentnost koja je vezana uz visoke troškove proizvodnje, nisku produktivnost i odnose u lancu vrijednosti. – Broj farmi je od ulaska u EU sa 12.000 je pao na 5000, a i broj krava na farmama znatno je manji od prosjeka u EU – kaže ona. Dodaje kako su se farmeri u proizvodnji mlijeka počeli udruživati u proizvođačke organizacije. No one su još daleko od uloge koju bi trebale imati u provođenju Mliječnog paketa kakvim je EU odgovarala na izazove ogromne volativnosti u sektoru proizvodnje mlijeka. – Uloga mliječne industrije u podupiranju proizvođača je najčešće nedovoljna, ukinuto je veliki broj otkupnih mjesta, pa kome da onda proizvođači isporuče mlijeko – pita. Ugovori koji su na snazi između mliječne industrije i farmera nisu u funkciji povećanja proizvodnje, a poticaji koji se isplaćuju za farmere u odnosu na druge sektore vrlo su visoki. – Od proizvodno vezanih potpora 50% ih se isplaćuje u sektoru mlijeka, a od lani postoje mogućnosti korištenja mjera Dobrobiti životinja što je novi novčani poticaj – kazala je Blažić.