BIJEG IZ ZATVORA
Hrvatska u vrhu, a boljka nam je i manjak osoblja te zatvor bez pravomoćne presude
Razbili su metalne krevete u ćeliji i njihovim dijelovima izbili rešetke s prozora. Trojica zatvorenika koji su dijelili ćeliju u Kaznionici u Glini nakon toga su od plahti napravila užad. Plan su skovali pretpostavljajući da bi im mogao uspjeti budući da su primijetili da u unutarnjem krugu kaznionice nema ophodnji pravosudne policije. No plahte po kojima su se trebali spustiti kroz prozor ipak je primijetio jedan od pravosudnih policajaca i potencijalne bjegunce dočekao na tlu.
Filmski bijeg
Ovaj slučaj iz 2017. – koji nalikuje filmskom scenariju – ilustrira dva od tri najvažnija problema hrvatskog zatvorskog sustava u najnovijem izvješću Vijeća Europe. Prema analizi podataka o zatvorskim sustavima u 47 država članica te paneuropske organizacije – među kojima su i BiH, Srbija, Crna Gora, Rusija, Ukrajina, Moldavija... – u Hrvatskoj su apostrofirana tri područja po kojima se nalazi iznad prosjeka: bijeg iz zatvora, manjak osoblja i pravosudne policije te postotak zatvorenika koji su pritvoreni bez pravomoćne presude. Prema izvješću koje uzima u obzir podatke s kraja 2017., u Hrvatskoj je krajem 2018. u zatvorima bilo 3190 osoba – od toga 3043 muškarca i 147 žena. Postotak zatvorenika u odnosu na cjelokupnu populaciju vrlo je nizak – u Hrvatskoj on iznosi 0,07 posto, dok je prosjek 47 država 0,12
U HRVATSKOJ NA JEDNOG ZATVORENIKA DOLAZE 1,2 ČUVARA, PROSJEK OSTALIH 3,9
posto. No od svih koji se nalaze u zatvorima pravomoćno je osuđeno 59,5 posto, dok je prosjek članica Vijeća Europe 71,8 posto. Tome doprinose i zakonske odredbe da, ako je kazna zatvora pet ili više godina, osuđenik se automatski odvodi u zatvor gdje čeka pravomoćnost presude. Uz institut žalbe i brzinu pravosuđa, takvo se stanje odulji i godinama. Hrvatska je u izvješću apostrofirana kao država u kojoj natprosječno bježe zatvorenici. Tijekom 2017. pobjeglo je 9 osoba. Izraženo u stopama, u Hrvatskoj na 10.000 zatvorenika bježe njih 23, dok je medijan (središnja vrijednost) u 47 država Vijeća Europe stopa od 8,6 bjegunaca na 10.000 zatvorenika. Hrvatska je iznad medijana, odnosno “iznad crte”, u društvu Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, ali i Švicarske i Njemačke. Velikim dijelom ta se stopa može povezati sa sljedećim problemom na koji upozoravaju iz Vijeća Europe – malim brojem pravosudnih policajaca i osoblja u zatvorima. To je, uostalom, i nagnalo trojac iz kaznionice u Glini s početka priče na pokušaj bijega. U Hrvatskoj na jednog zatvorenika dolaze 1,2 čuvara, dok je prosjek ostalih država 3,9. Pa onda nije ni čudno da se povremeno javljaju priče, kao što je ona od prije nekoliko godina, kad je grupa zatvorenika iz zatvora u Dalmaciji neprimijećeno otišla u grad da bi u jednom kafiću pratili nogometnu utakmicu. Još je apsurdnije da zatvorenici slobodno išeću iz zatvora, ali u njega i vrate, kao što je te iste 2017. tada 30-godišnji Zadranin pobjegao je kroz prozor istražnog zatvora u Zadru gdje se nalazio zbog sumnje na pokušaj ubojstva i razbojničku kaznu. Za njim je odmah raspisana tjeralica, no on se, na iznenađenje policije i čuvara, vratio sam, u manje od 24 sata pozvonio na vrata zatvora i zamolio da ga puste unutra.
Gule krumpir
No u Hrvatskoj je vrlo jasan trend smanjivanja zatvorske populacije – od 2008. do 2018. ona je pala gotovo 30 posto. Rasterećivanje zatvora, koji su u to vrijeme i bili prekapacitirani, velikim dijelom rezultat je uvođenja rada za opće dobro. Njime se mijenja kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, pri čemu jedan dan zatvora iznosi dva sata rada za opće dobro (maksimalno 730 sati) ili koristi kao zamjena za novčanu kaznu do 360 dnevnih iznosa, pri čemu se jedan dnevni iznos zamjenjuje s dva sata rada. Jedan od najpoznatijih zatvorenika koji je ćeliju zamijenio slobodom i radom za opće dobro bivši je HDZov ministar Petar Čobanković. Nakon što je priznao krivnju u slučaju Planinska i nagodio se s USKOK-om, dug je odrađivao u pučkoj kuhinji u Osijeku, gdje je i gulio krumpir.