TKO BI BRANIO HRVATSKU Danci bi odmah pomogli, SAD ne zna
Kako bi građani članica Sjevernoatlantskog saveza i njegovih partnera reagirali u scenariju da neku od država napadne Rusija
U ugovoru o osnivanju Sjevernoatlantskog saveza (NATO-a) znameniti je članak 5. koji govori o kolektivnoj obrani te da se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli savez. No bi li države priskočile u pomoć jednakom voljom baš svakoj članici kada bi ih napala Rusija? Glas javnosti kaže da ne, primjerice, Hrvatsku bi najviše oružano branili Danci, dok najveći postotak Amerikanaca – ne zna.
Savezničke države
Međunarodna agencija za istraživanje javnog mnijenja YouGov anketirala je po oko tisuću ispitanika iz članica NATO-a – Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Danske, Norveške i SAD-a, ali i iz njihovih partnera Finske i Švedske te Ukrajine i Turske. Ispitanici su trebali odgovoriti bi li podržali da se njihova država vojno uključi u obranu države koju napadne Rusija. Hrvatsku, koja se NATO-u pridružila prije deset godina, najviše bi branili Danci. Od 1008 ispitanika, njih 48 posto podržalo bi vojnu intervenciju, samo 17 posto njih ne bi, dok 34 posto ne zna. Na vrhu hrvatskih “saveznika” su Velika Britanija, u kojoj bi 43 posto anketiranih skočilo u pomoć Hrvatskoj, isto kao i u Norveškoj.
U Britaniji se 21 posto protivi pomoći Hrvatskoj, dok je u Norveškoj ta brojka 24 posto. Hrvatska može mirno spavati – u svim NATO-članicama potpora mogućoj vojnoj pomoći u Hrvatskoj premašuje protivljenje. Najviše rezerviranih, odnosno onih koji ne znaju kako bi odgovorili na to pitanje, nalazi se u Sjedinjenim Državama – čak 44 posto. Kad je riječ o nečlanicama iz ovog ispitivanja, koje ne obvezuje članak o zajedničkoj obrani, na njih Hrvatska teško može računati – samo 12 posto Finaca i 25 posto Šveđana pomoglo bi Hrvatskoj.
Kad je riječ o odnosima drugih država, neka vrsta konsenzusa postignuta je oko Njemačke te oko Turske. Njemačka je u svim državama dobila najviši postotak “branitelja”. S druge je strane Turska – u svim državama, osim SAD-a, veći je postotak onih koji je ne bi branili. U svim ispitanim državama potpora NATO-u je pala, a iz odgovora ispitanika mogu se iščitati i trenutačni odnosi. Nakon sedam desetljeća pod američkim kišobranom, Njemačka tu državu ne bi branila. Rumunjska i Turska, članice NATO-a, te Ukrajina ne mogu računati na Njemačku, ali ni na Francusku. Sjedinjene Američke Države branile bi apsolutno sve države, isto kao i Velika Britanija, koja je ipak malo skeptičnija oko Turske.
Pada potpora
Istraživanje je pokazalo i da su u globalu Europljani entuzijastičniji oko NATO-a od Amerikanaca unatoč tomu što potpora Savezu koji slavi 70 godina od osnivanja bilježi pad na Starom kontinentu. Dok su prije dvije godine gotovo tri četvrtine Britanaca podržavale članstvo, sada je podrška na samo 59 posto. U Njemačkoj je potpora pala sa 68 na 54 posto, a u Francuskoj s 54 na 39 posto. Pad se bilježi i u nordijskim zemljama – prije dvije godine 80 posto Danaca pozitivnim je ocijenilo članstvo u NATO-u, dok ih sada to misli deset posto manje. Sličan pad bilježi i Norveška – potpora je pala sa 77 na 66 posto.
NJEMAČKA NE BI BRANILA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE, A SAD NJU BI