Ovakvim sustavom država im krade mladost

rema rezultatima istraživanja koje je nakon desetljeća rada objavio World Values Survey (WVS), globalna mreža znanstvenika društvenjaka koji se studijski bave promjenama vrijednosti i njihovu utjecaju na društveni i politički život, Hrvatska ne napreduje u razvoju vrijednosti od tradicionalnih prema racionalno-sekularnima pa se posljednjih godina našla u društvu država poput Bahreina, Kirgistana i Libanona. Istraživanje je otkrilo da vrijednosti sekularnosti i racionalizma slabe, a jačaju one tradicionalno-religiozne te da stanovnici Hrvatske ne napreduju prema vrijednostima samoostvarenja, već nazaduju prema vrijednostima preživljavanja. Prema zaključcima studije, Hrvatska se sve više udaljava od razvijenih europskih društava, posebno protestantskih, pa i većine katoličkih, uključujući slovensko, te se približava afričko-islamskim društvima. Uzroke takvom trendu, navode autori studije, najvjerojatnije treba tražiti u ekonomskom zaostajanju, deindustrijalizaciji i odsutnosti tranzicije društva od industrijskog prema društvu znanja, što pogoduje jačanju utjecaja Crkve i desnih, autoritarnijih političkih opcija, a ugrožava instrumente demokracije. Iz svega navedenog proizlazi i ključni rezultat istraživanja: da mladi Hrvati postaju sve konzervativniji. Objavljen na portalu Večernjeg lista, ovaj je naslov privukao iznimnu pozornost: za kratko vrijeme ispod teksta objavljeno je 320 komentara. Očekivano, mišljenja su disperzirana, od onih koji izvor spomenutih teza pripisuju omraženom im Sorosu, preko onih koji “u tome ne vide ništa loše jer se pokazuje da su mlade Hrvatice i Hrvati otporni na liberalno medijsko ispiranje mozga” pa do onih koji su zaključili da postajemo “katolička zabit”. Podudara li se ovakva percepcija mladih Hrvata, viđena očima svjetskih znanstvenika, sa stvarnošću i što o tezi kažu hrvatski znanstvenici? Uistinu, kakvog su svjetonazora naši mladi, što za njih znače Crkva, brak i obitelj, što ih okupira, a što plaši, čemu se raduju i, zapravo, kakve su njihove političke preferencije, kako se snalaze u suvremenom hrvatskom društvu i jesu li spremni na promjene?

Nezadovoljni statusom

Mladi u Hrvatskoj izrazito su nezadovoljni društvenim statusom, a najviše su zadovoljni privatnim okruženjem, pokazalo je najnovije istraživanje Zaklade “Friedrich Ebert Stiftung” (FES) i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ). Empirijsko istraživanje mladih u Hrvatskoj provedeno je 2018. na uzorku od 1500 ispitanika u dobi između 14 i 29 godina. Prvo je takvo istraživanje u Hrvatskoj provedeno 2012., a rezultati se ne razlikuju drastično od prethodnih, otkriva Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica na Institutu za društvena istraživanja, koja vrijednosti i stavove mladih istražuje od kraja osamdesetih godina. Temeljem svojih analiza novu generaciju mladih atribuira kao generaciju razočaranih i osujećenih. – Neke vrijednosti više su prihvaćene nego prije, a neke i manje: narasla je religioznost među mladima, no ona nije na najvišem stupnju od kada se provode istraživanja mladih. S druge strane, opala je isključivost prema osobama drugih spolnih orijentacija – kaže Vlasta Ilišin koja u tim pojavama vidi potvrdu da se u Hrvatskoj zbivaju proturječni procesi i da se istodobno događaju modernizacijske promjene, ali i one koje upućuju na retradicionalizaciju. Ilišin kaže da su prema rezultatima istraživanja mladi najviše zadovoljni privatnim okruženjem. – No izrazito su nezadovoljni svojim društvenim statusom i procesima i pojavama u suvremenom društvu, ali ih to ne čini depresivnima i pesimističnima – kazala je i dodala da je hrvatska mladež, koja većinom živi s obitelji, najviše zadovoljna obiteljskim životom i prijateljima. – Pokazalo se da su mladi jako orijentirani na obitelj i obiteljske vrijednosti – naglašava Vlasta Ilišin. Manje od polovine mladih radi u svojoj struci, polovina nema siguran i trajan posao, a prosječno tjedno rade dulje od zakonom propisane norme, za što dobivaju manje od prosječne plaće u Hrvatskoj. S druge strane, među poželjnim kvalitetama sadašnjeg ili budućeg radnog mjesta mladima je najvažnija sigurnost i neovisnost, a najveći im je strah nezaposlenost. Više od četvrtine ispitanika živi s roditeljima “Mladima je u procesu izgradnje vlastitog identiteta, u sustavu gdje su odnosi vrlo fluidni, još teže, ne znaju se realizirati, a država im ne daje alate kako da zapravo mijenjaju stvari i pronađu sami sebe. I to je problem – država takvim sustavom krade mladost mladima koji bi trebali jednog dana donijeti i prihvatiti novine koje svijet donosi, a to ne rade jer im država cijelo vrijeme stavlja lance oko tog nominalno desnog centra – i onemogućuje da se ostvare prema nečemu drugom. Mladi ne odlaze samo zbog ekonomske situacije nego situacije koju su političke elite stvorile”, jedan je u nizu zaključaka studije koju su proveli znanstvenici s Instituta za društvena istraživanja i Fakulteta političkih znanosti.