U katastru svi podaci; od starosti, lokacije i opisa za 10.000 stabala

Brojni, cvjetnjaci, parkovi, stoljećima stari drvoredi i perivoji, igrališta svakako su prepoznatljiv simbol Karlovca zbog kojeg je grad dobivao i brojne nagrade i priznanja. Zbog toga je, kažu u Gradu i gradskoj tvrtki Zelenilo, briga za gradske zelene površine iznimno važna. U Hrvatskoj jedinstven Katastar stabala, koji je Zelenilo počelo izrađivati prije četiri godine, pomaže im u brizi za zelene površine, ali i u planiranju novih površina. – Do sada je u katastar upisano više od 10.000 stabala, što je više od 85 posto. Nisu unesena stabla s rubnih dijelova grada. Iz njega se vidi da je najzastupljenija vrsta u drvoredima Karlovca lipa (984 stabala), drugi je divlji kesten (709 stabala). Upravo su te dvije vrste naša povijesna stabla, kojih ima i u stoljećima starim drvoredima. Treća po zastupljenosti je breza (674 stabala). Stabla su ucrtana na javne zelene površine u katastru, a u GIS aplikaciji, kada ‘kliknemo’ na bilo koje stablo, otvore nam se svi podaci o njemu i fotografija. Vidimo njegov, opis, lokaciju, funkciju, je li mlađe, srednje ili staro, promjer debla, visina staKazala bla, promjer krošnje, opće zdravstveno stanje stabla. Svi ti podaci, pojedinačno stablo, i ukupan broj stabala u gradu, daje nam podlogu da možemo na stručan način upravljati stablima u Karlovcu, planirati rušenje, sadnju, formiranje novih drvoreda. Primjerice, u Draškovićevoj smo ulici, nakon rekonstrukcije ulice, obnovili i drvored. Na Šetalištu F. Tuđmana smo uklonili dotrajala stabla i posadili nova, a sada ćemo, na temelju stručne analize, obnoviti i drvored na Rakovcu – kazala je Gordana Purgar, tehnička direktorica Zelenila. je da će u katastar biti unesene i lokacije svih živica, cvjetnjaka, svi parkovi i urbana oprema na svim zelenim površinama u Karlovcu. Direktor Zelenila Tomislav Vukelić dodao je da se ni jedno stablo ne ruši ili sadi bez konzultacije sa stručnjacima, kako iz tvrtke, tako i sa Šumarskog instituta ili Šumarskog fakulteta. Gradonačelnik Damir Mandić kazao je da je katastar od iznimnog značenja za brigu o zelenim površinama grada. – Svako stablo koje se uklanja ne uklanja se po subjektivnom dojmu, nego nakon procjene struke, često i nakon mišljenja Šumarskog fakulteta ili instituta. Isto tako, za svako srušeno, sadi se novo stablo; možda na drugome mjesto i druga vrsta, ali generacijama iza nas ostavljamo novo stablo. To propisuje i nova Odluka o komunalnom redu – dodao je D. Mandić.