ĆI ĆE VIJESTI
ču kako je važno što ovaj lokalitet svjedoči o postojanju još jednog središta Panonske kneževine, uz Sisak, iz kojeg je najvjerojatnije vladao Ljudevit Posavski.
– Ovo je iznimno vrijedan pronalazak na području tadašnje Panonske Hrvatske o kojoj se ionako malo zna – ističe dr. sc. Marijana Krmpotić te dodaje kako se ovo nalazište po sličnosti može usporediti samo s grobom pronađenim u Biskupiji pokraj Knina, a on je otkriven prije stotinjak godina. Tamo je, naime, otkrivena identična oprema s kakvom je pokopan “knez iz Bojne”, a kakva je točno njihova veza, tek treba otkriti.
Kada se lokalitet “Bojna – Brekinjova kosa” usporedi pak prema značenju s drugima u Hrvatskoj, tu je pak, ističe dr. sc. Marijana Krmpotić, puno teže povući paralele. – U Hrvatskoj ima jako puno različitih lokaliteta, no ne možemo ih sve uspoređivati. Neki su iznimno važni za antičko razdoblje, neki za nacionalnu hrvatsku povijest… Tako da se u tom kontekstu teško može koristiti pojam “važan”, odnosno “važniji” – zaključuje, no dodaje kako je najveći aktivni lokalitet u kontinentalnoj Hrvatskoj uz ovaj u Sisačko-moslavačkoj županiji onaj U Hrvatskoj ima jako puno različitih lokaliteta, no ne možemo ih sve uspoređivati. Neki su iznimno važni za antičko razdoblje, neki za nacionalnu hrvatsku povijest u Loboru u Krapinsko-zagorskoj županiji. Tamo, naime, postoji gradina za koju se zna da je bila gotovo u kontinuitetu naseljena od brončanog doba do mlađeg željeznog doba. Uz gradinu su izgrađeni veliki zemljani bedemi, a potom i obrambeni zid u antici. No, kada se govori o ranom srednjem vijeku, i u tom je razdoblju taj lokalitet ponovno iskorišten za život, a iz tog vremena datiraju srednjovjekovno groblje i crkva. Tamošnja je istraživanja vodio dr. sc. Krešimir Filipec u suradnji s Ministarstvom kulture, Upravom za zaštitu kulturne baštine, konzervatorskim odjelom u Zagrebu.
– Ovo je apsolutno senzacionalno otkriće za hrvatsku povijest i ne nosi izložba slučajno podnaziv “Novo poglavlje hrvatske povijest” jer to upravo i jest. Gotovo svi ostaci koje smo mi do sada imali iz vremena ranosrednjovjekovne povijesti dolaze iz obalne Hrvatske i na temelju tih nalaza mi učimo o povijesti. No ovo je definitivno najznačajniji lokalitet iz tog razdoblja u tadašnjoj Panonskoj Hrvatskoj. Ubuduće ćemo definitivno učiti o Knezu iz Bojne što je senzacionalno – zaključuje Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu. Gotovo svi ostaci koje smo mi do sada imali iz doba ranosrednjovjekovne povijesti dolaze iz obalne Hrvatske i na temelju tih nalaza mi učimo o povijesti
Seksualna revolucija iz 1968. i proces napuštanja kršćanskog morala, a čemu je pomoglo i određeno shvaćanje Drugoga vatikanskog koncila, osnovni su razlozi seksualnog zlostavljanja maloljetnika koje su počinili svećenici, drži papa emeritus Benedikt XVI. To je sukus teksta koji je Benedikt XVI., koji će 16. travnja obilježiti svoj 92. rođendan, te koji se 2013. povukao u mirovinu i šutnju, objavio u njemačkom časopisu Klerusblatt te u još nekim glasilima. Benedikt XVI., koji je kazao, nakon što se povukao, da će šutjeti od kada se povukao u mirovinu, objelodanjuje kako je za objavljivanje teksta tražio suglasnost pape Franje te informirao državnog tajnika kardinala Pietra Parolina. Premda je papa Franjo imao mogućnost zaustaviti tekst, pitanje je kako bi se takav njegov potez protumačio da je to učinio. Dakle, nije mogao ne dopustiti objavljivanje teksta svoga prethodnika. Benedikt XVI. glede pedofilije u Crkvi djelomično se naslanja na teze koje je iznio 19. ožujka 2010. u pismu irskim katolicima.
Red pred pornokinom
U tekstu iznosi kako su u 20 godina, između 1960. i 1980., nestali u društvu prethodni moralni standardi glede seksualnosti i rođen je novi normativ koji je uklonio kršćanski koncept. Učinak tog utjecao je i na “situaciju u obrazovanju svećenika i životu svećenika”. Benedikt XVI. iznosi i neka svoja sjećanja kao što je red za ulazak u kino u kojem se prikazivao pornofilm. “Dok sam hodao ulicama Regensburga vidio sam gomilu ljudi u redu pred velikom kinodvoranom, nešto slično viđali smo samo poslije rata na mjestima gdje je govor trebala održati važna osoba. Sjećam se i kako sam na Veliki petak 1970. vidio veliki plakat na kojem su se grlile dvije potpuno gole osobe. Među slobodama koje je revolucija iz 1968. htjela nametnuti jest potpuna seksualna sloboda koju nije ograničavao nikakav zakon. Mentalna propast značila je na određeni način i sklonost prema nasilju. Zbog toga u zrakoplovima nije bilo dopušteno prikazivanje filmova sa seksom jer su mogli izazvati eksploziju nasilja među malom zajednicom putnika. Dio fizionomije revolucije iz 1968. bila je pedofilija koja je dijagnosticirana kao dopuštena i prikladna”, napisao je Benedikt XVI. te spominje kako je takvo stanje u društvu utjecalo i na Crkvu, pa su u Njemačkoj nastajali “homoseksualni klubovi unutar sjemeništa koji su više-manje otvoreno djelovali i time znatno izmijenili ozračje u sjemeništima”.
Imao sam prilike razgovarati u Vatikanu vezano za moguće tumačenje da papa emeritus tim tekstom kritizira Drugi vatikanski koncil (1062. – 1965.) jer kaže kako je katolički moral degradirao 60ih godina. Pročelnik Kongregacije za pitanje svetaca kardinal Angelo Becciu, primjerice, kaže kako Ratzinger upozorava na neka shvaćanja Drugog vatikanskog koncila. Ratzinger piše kako je “moralna katolička teologija doživjela kolaps koji je Crkvu ostavio bez obrane u odnosu na promjene u društvu”.
Politička manipulacija
U borbi Drugoga vatikanskog koncila “za novo shvaćanje Otkrivenja napuštena je opcija prirodnog zakona i zatražena je moralna teologija temeljena isključivo na Bibliji te je na koncu prevladala pretpostavka da je moralitet isključivo određen, prepušten, ljudskim instancama”. Ima onih koji su taj Ratzingerov tekst već nazvali pamfletom, kao i onih koji su ga počeli koristiti u političke svrhe. Bit će stranaka, posebno u kampanji za euroizbore, koje će tražiti vraćanje društva na temelje crkvenog morala. Prvo pitanje je zašto je Ratzinger objavio taj tekst unatoč tome što je kazao kako će šutjeti. Zatim zašto upravo sada nakon što je održana biskupska sinoda o mladima i pedofiliji u Crkvi? Ratzinger iznosi i teze kako je gej kultura odgovorna za pedofiliju u Crkvi i gubitak vjere u društvu. To dakako nije točno, kao što nije točno da je seksualna revolucija iz 1968. propovijedala ozakonjivanje pedofilije. I kakve veze ima s pedofilijom to što je Crkva navodno napustila etiku temeljenu na prirodnom pravu i vrijednostima. Uostalom, upravo je Ratzinger u pismu irskim katolicima napisao kako je sabor španjolskih biskupa održan u Elviri 306. godine osudio “silovatelje djece” i negirao im pričest. Prema tome, pedofila je bilo i prije 1968., što zna i Ratzinger. U svakom slučaju, taj će Ratzingerov tekst iskoristiti svi protivnici pape Franje.