Njemački mediji: sve zamke kineskih obećanja i investicija

I njemački mediji javljaju o posjetu kineskog premijera Hrvatskoj i sastanku 16+1 u Dubrovniku. Ipak, jedva koje izvješće ne upozorava na opasnosti „partnerstva“tako drastično različitih država. Čak i novinska agencija dpa, čiju vijest u pravilu prenose mnogi mediji, nakon osnovnih podataka o susretu kineskog premijera Li Keqianga u Dubrovniku s predsjednicima država ili vlada 16 zemalja srednje i jugoistočne Europe, dodaje: „Uglavnom je tu riječ o velikim planovima prometne infrastrukture koja bi trebala olakšati transport kineske robe na zapad Europe. Kina sve više nastupa i kao isporučitelj elektrana ili kao investitor u različite industrije. EU takvu vrstu gospodarskog angažmana promatra sa sve većim nepovjerenjem – razni projekti uglavnom se financiraju kreditima kineskih državnih banaka, a uglavnom malenim i državama s malo vlastitog kapitala, koje uzimaju te kredite, prijeti opasnost da upadnu u dužničku zamku i dospiju u političku ovisnost o Pekingu. “Spiegel Online objavio je i analizu kineskih investicija u tih 16 zemalja Europe od kojih su 12 i članice EU. U tekstu pod naslovom “Kineska dvojbena obećanja” navodi da su trenutačno na prvom mjestu kineske investicije u Srbiju gdje je Peking u 23 projekta uložio više od deset milijardi dolara i oni sežu od metaloprerađivačke i industrije oružja pa do infrastrukture. Slijede Mađarska (oko 4 milijarde dolara) i Poljska (oko 3 milijarde dolara). Za Hrvatsku je to svakako posjet i događaj od izuzetne važnosti. Ali i EU mora biti jasno što se događa. U analizi autori navo„Zabrinutost de čak tri velika problema – prvi je „strah od prezaduženosti zbog pretjeranih kredita” i tu odmah navodi Crnu Goru čiji je državni dug samo zbog projekta autoceste od luke Bar do Srbije skočio na 83% BDP-a. A to je tek prva faza projekta, a odakle novac za završetak radova, to nikome nije jasno. Tu Spiegel Online dodaje: zbog mogućih posljedica takvog prezaduživanja s velikodušnim kreditima iz Kine nije ni nova ni neosnovana, u Šri Lanci se tamošnja vlada za luku u sklopu novog Puta svile zadužila u tolikoj mjeri da je Kina postala zakupac luke Hambantota za sljedećih 99 godina – na veliku srdžbu stanovništva”. Kao drugi problem ova analiza naslovljava: “Obećane investicije se ne provode”. Spiegel Online piše: „Raskorak između obećanih i stvarnih investicija. Ta razlika vidljiva je i iz brojki o zemljama Balkana u izvještaju münchenske Konferencije o sigurnosti 2019. Iz toga se vidi da je prije svega BiH na kraju dobila mnogo manje novca nego što je odobreno i najavljeno kao kredit. Slično izgleda i u Sjevernoj Makedoniji i Poljskoj. To je dobrim dijelom, misle analitičari Spiegel Onlinea, i zbog trećeg problema: “Općeg nedostatka plana”. Članak upućuje i kako: „Vlada u Pekingu ionako svojim angažmanom u istočnoj i središnjoj Europi ne želi izazvati bijes za Kinu najvažnijih država EU kao što su Njemačka i Francuska. Zato su Peking i 16 drugih država u Dubrovniku najavili početkom tjedna da će zajedničke sporazume prije toga predočiti Bruxellesu. Još nikad nisu predstavnici EU bili tako uključeni na sastanku 16+1 kao što je to ove godine”, završava analizu Spiegel Online.